U Mađarskoj su svjesni da su se njihove pozicije promijenile ulaskom Hrvatske u EU, a time i Hernadijeva pozicija koja se dosad svodila na ignoriranje hrvatskih zahtjeva za razgovor s istražiteljima. Rješenje koje bi sad, navodno, odgovaralo mađarskoj strani moglo bi biti ispitivanje putem video linka, no Hrvatska na to neće pristati
ZAGREB » Ako se predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi do 6. rujna ne pojavi u Hrvatskoj i ne razgovara s predstavnicima DORH-a prijeti mu europski uhidbeni nalog. Ako Mađarska ne provede taj nalog to bi moglo značiti da Hernadi mora dobro razmisliti može li i gdje putovati izvan svoje zemlje, što bi umnogome otežalo njegovu poziciju prvog čovjeka naftne kompanije koja svoje poslove ima u još nekoliko europskih zemlja osim Hrvatske i Mađarske.
Tako bi Hernadi, jedan od moćnijih ljudi u Mađarskoj, blizak vrhu Vlade, mogao postati uteg ne samo vlastitoj kompaniji nego i mađarskim vlastima, ako ne žele novi sukob s Europskom Unijom zbog nepoštivanja uhidbenog naloga.
Jadranka Kosor bila je premijerka u vrijeme kad je Vlada odgodila preuzimanje plinskog biznisa po ugovoru kojeg je sklopila Vlada Ive Sanadera. Njezina Vlada jedno je vrijeme razmišljala i o tome da donese zakon po kojem bi se spriječilo bilo koga da u Ini ima više od 49 posto dionica. Ideja je bila da taj zakon Vladi da predah kako bi razriješila sve odnose s MOL-om u Ini, pogotovu one oko plinskog biznisa i načina upravljanja tom tvrtkom, no nakon signala iz Europske komisije da bi taj zakon bio neprihvatljiv od njega se odustalo kako bi se pregovori priveli kraju.
– Moj prijedlog je da se možda sada aktualizira to rješenje i da se zakonom ograniči bilo kome vlasništvo u Ini na 49 posto dionica. Tada to nismo mogli zbog pregovora, ali danas imamo pravo kao članica EU i suverena država štiti svoje nacionalne interese, predlaže Kosor.
Zajednička imovina
To je jedna strana priče u desetogodišnjem »braku« hrvatske vlade i mađarskog MOL-a , jer paralelno se nakon cijelog desetljeća partneri ponovno nalaze na početku kad je u pitanju definiranje odnosa oko zajedničke imovine – Ine i načina na koji će o njome upravljati. U tom dijelu priče jedino je sigurno, barem prema neslužbenim izvorima iz Banskih dvora, da Vlada nije sprema preskočiti nekoliko stepenica, prodati MOL-u 19 posto dionica i tako, pretvaranjem MOL-a u većinskog vlasnika, zauvijek pod tepih potrpati sva otvorena pitanja.
Iako su pravosudni dio priče i pregovori kojima bi Vlada i MOL, deset godina nakon ulaska Mađara u Ini, trebali ponovno definirati svoje odnose neodvojivi, svi naši sugovornici i iz Vlade i iz DORH-a tvrde da trgovine neće biti. Uvjeravaju i kako svaka grana vlasti, pravosuđe i Vlada, svoju taktiku određuju sami. U oba slučaju već početkom jeseni svi će biti pametniji. Dotad bi hrvatska Vlada trebala imati i pregovarački tim, a DORH će ili obaviti razgovor s Hernadijem ili će imati uhidbeni nalog za njega.
Čini se da su i u Mađarskoj svjesni da su se njihove pozicije promijenile ulaskom Hrvatske u EU, a samim time da je oslabila i Hernadijeva pozicija koja se dosad svodila na potpuno ignoriranje hrvatskih zahtjeva za razgovor s istražiteljima. U diplomatskim se kuloarima može čuti da bi mađarska strana sada bila sklona tome da hrvatski istražitelji ispitaju Hernadija, ali tako da on ne napusti teritorij svoje države. Rješenje bi navodno moglo biti ispitivanje putem video linka.
Važna dobra volja
Takav prijedlog domaćem pravosuđu nije službeno upućen, pa ga nitko ne želi ni komenirati, no naši izvori iz DORH-a uvjeravaju da je takav dogovor nemoguć, odnosno da su nemogući bilo kakvi pregovori oko hrvatskog zahtjeva.
– Mi smo uputili svoj zahtjev za razgovora i o njemu nema pregovora, a ako se Hernadi ne odazove pozivu, onda slijedi uhidbeni nalog, odmah početkom rujna čim mu istekne rok da odgovori na naš zahtjev. No, neće biti pregovora ni o uhidbenom nalogu, uvjeravaju naši izvori iz Državnog odvjetništva.
Plinski biznis
U Vladi nitko bježi od toga da na neriješena pitanja s MOL-om utječe prvostupanjska presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu za primanje mita od te mađarske tvrtke te da bi puno lakše bilo da je taj slučaj pravomoćno riješen, jer bi se tada puno lakše razgovaralo možda o najtežem dijelu pregovora plinskom biznisu.
Tu će Vladini pregovarači ministar Ivan Vrdoljak i predstojnik Državnog ureda za upravljanje imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović biti suočeni s više od dvije milijarde kuna teškim odštetnim zahtjevom MOL-a zbog toga što Vlada nije, iako je ugovor potpisan prije četiri godine, preuzela plinski biznis od Ine. Da je presuda pravomoćna znalo bi se i je li ili nije taj ugovor sklopljen u okolnostima koje imaju obilježja kaznenog dijela pa bi se ugovor mogao rušiti u potpunosti ili bi se pregovaralo o visini odštete. Isto je i s načinom na koji je dogovorena snaga dvije strane u upravljanju Inom, odnosno potpuna premoć MOL-a iako nema udio veći od 50 posto.
Hrvatska će se najlakše pozvati na to da se intenzivnije mora krenuti u modernizaciju rafinerija i istraživanje nafte, jer se MOL na to obvezao u prvom ugovoru iz 2003. godine, no problem je što i Mađari mogu spočitnuti Vladi da ne poštuje ugovore o kupnji plinskog biznisa. Zato će i u samom pregovorima puno toga ovisiti o onome što će se po pitanju zahtjeva za saslušanje Hernadija događati ovog ljeta.
