ZAGREB Prošle je godine u Hrvatskoj živorođeno 41.771 dijete što je, u odnosu na godinu prije, 2011., blagi porast od 574 djece (1,4 posto), objavio je jučer Državni zavod za statistiku u izvješću o prirodnom kretanju stanovništa.

Umrlih je, i opet, lani bilo puno više nego rođenih, za čak 9.939, zbog čega je stopa prirodnog prirasta u Hrvatskoj i dalje negativna (-2,3), pri čemu je i umrlih bilo za 1,3 posto više nego 2011. godine (691 osoba više).

Pozitivan prirodni prirast zabilježen je samo u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Međimurskoj županiji, u svim ostalim županijama bio je negativan, pri čemu najnegativniji u Osječko-baranjskoj županiji, u kojoj je umrlih bilo za 1.177 više nego živorođenih. U Primorsko-goranskoj županiji lani je živorođeno pet beba više nego godinu prije, njih ukupno 2.504, no umrlih je bilo mnogo više, 3.632, dok je mrtvorođeno još pet beba, dvije manje nego predlani.

Općenito je u cijeloj Hrvatskoj lani mrtvorođeno 130 djece, za 55 manje nego u 2011. godini, i najmanje od 2008. naovamo. Umrlo je i 150 dojenčadi, njih najviše u prvih nekoliko dana života, pri čemu je najmanja stopa umrle dojenčadi bila je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1,1), a  najveća u Sisačko-moslavačkoj županiji (7,1).  

Unatrag deset godina, živorođene je djece ipak najviše bilo 2009. godine, 44.577, vjerojatno nakon što je u 2008. godini delimitiran prvi dio rodiljne naknade na iznos ženine ranije plaće. Od 41.771 živorođenog djeteta u prošloj godini, više je bilo dječaka (51,9 posto) od djevojčica (48,1 posto).

Pozitivan prirodni prirast lani se dogodio u samo 83 grada/općine u Hrvatskoj, a negativan je bio u 465 ostalih, dok je sedam gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U Gradu Zagrebu živorođeno je, primjerice, 8.394 djece, umrlih je bilo 8.329, u Ličko-senjskoj se županiji živo rodilo 400 beba, umrlo je 893 ljudi, dok je u Istarskoj županiji lani živorođenih bilo 1.832, a umrlih 2.302. Na razini Primorsko-goranske županije, čini se, najveselije je, kad su gradovi u pitanju, bilo u Krku i u Kastvu, ili pak u općinama Viškovo, Kostrena i Omišalj.

U tim je gradovima/općinama bilo više živorođenih nego umrlih stanovnika, na Viškovu, primjerice, 185 živorođene djece naspram 92 umrlih, u općini Omišalj taj je omjer iznosio 43:22. I u Matuljima je broj od 99 živorođenih gotovo dostigao broj od 107 umrlih, što znači da se ta općina, da bi prešla u »pozitivu«, treba još samo malo više potruditi. Na Cresu je, s druge strane, umrlo 44 ljudi naspram samo 19 živorođenih, Rijeka je dobila 1.038 beba i izgubila 1.655 stanovnika.

Tužno je i u goranskim općinama, u kojima broj umrlih daleko premašuje broj živorođenih. U Fužinama, primjerice, 23 umrlih naspram samo sedmero živorođenih, u Delnicama je pak na svijet došla 51 beba, a umrlo 30 ljudi više.

»Aktivni« su zato Kaštelani kojih je lani rođeno 1,6 puta više nego što je bilo umrlih, slavilo se puno više nego tugovalo i u Imotskom, Solinu, Trogiru. U Podstrani, poznatoj po dobrom urodu povrća i voća, plodno je bilo i u demografskom smislu, jer je tamo lani živorođenih bilo 134, naspram 43 umrla! U Istarskoj županiji pozitivan prirodni prirast bilježe samo Poreč, Višnjan i Vrsar.