»Javno mnijenje je savršeno sposobno shvatiti da će autor stajališta vjerojatno promijeniti njegov sadržaj«, odgovorio je Sud EU u prvostupanjskoj presudi na tvrdnje iz Vijeća EU kako bi objavljivanje stajališta država otežalo proces odlučivanja i postizanja konsenzusa
ZAGREB Hrvatski će građani teško doći do Prijedloga stajališta Republike Hrvatske za sastanke Vijeća Europske unije, sudeći prema tome kakav je stav o tom pitanju zauzela Vlada. Riječ je o stajalištima koja će predstavnici Hrvatske tek zastupati pred drugim članicama na sastancima Vijeća EU i Europskog vijeća i koja će biti u raspravnoj fazi Unije. No, ti isti građani će uvid u ta stajališta, ako nisu klasificirana kao tajna, uskoro vjerojatno moći doći ako ih zatraže od Vijeća EU. Trenutačno se o tome vodi spor pred Sudom EU, a taj je spor u završnoj fazi. Slučaj se vodi na razini EU, a mnogo toga u stavu koji je u sporu zauzelo Vijeće EU usporedivo je sa sadašnjim stavom hrvatske Vlade.
Acces Info Europe
Organizacija Acces Info Europe zatražila je 2008. godine od Vijeća Europske unije da otkrije identitet država koje su zastupale određeno stajalište prilikom reforme europske legislative koja se tiče dostupnosti podataka iz europskih institucija. Vijeće EU dostavilo je prijedlog reforme, ali iz toga nije bilo moguće detektirati koje su sve države tako formulirale prijedlog. Acces Info Europe pokrenuo je spor pred Sudom EU, a Vijeće EU tvrdilo je da bi objavljivanje imena država ozbiljno potkopalo proces odlučivanja, da se proces ubuduće ne bi odvijao u pisanoj formi, nego samo usmeno na sastancima što bi odlučivanje otežalo i usporilo.
Nedavno osnovani saborski Odbor za europske poslove će prema Zakonu o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima razmatrati dokumente EU i stajališta Republike Hrvatska i o njima donositi zaključke. S obzirom da Vlada smatra da Prijedlozi stajališta ne smiju biti dostupni javnosti, što argumentira i raširenom sličnom praksom u zemljama članicama EU, zanimalo nas je znači li to da će sjednice Odbora za europske poslove biti zatvorene za javnost. Predsjednik Odbora Daniel Mondekar izjavio je da će sjednice Odbora načelno biti otvorene za javnost. Moguće je da će neke sjednice biti zatvorene i to u slučaju da se o tome dogovori s Vladom, ali i zbog mogućnosti zadržavanja tajnosti stajališta do zadnjeg trenutka, što u određenim situacijama može biti vrlo bitno za hrvatsku pregovaračku poziciju.
Dapače, Vijeće EU je pred Sudom tvrdilo da bi se, u slučaju da pregovaračke pozicije i prijedlozi postanu javno dostupni, izaslanstva, a ona su državna, ukopala u svoje pozicije, a ta izaslanstva imala bi i smanjeni manevarski prostor zbog čega bi javnostima u svojim državama teže opravdale odustajanje od početne pozicije i iznalaženje kompromisnog rješenja. Međutim Sud EU nije imao mnogo razumijevanja za argumente Vijeća EU i u prvom je stupnju, odlukom iz ožujka 2011. godine presudio u korist Acces Infoa. U obrazloženju je naveo da je stajalište po svojoj naravi dokument koji je stvoren zato da bi se o njemu raspravljalo, a ne dokument koji je stvoren zato da bi ostao nepromijenjen. »Javno mnijenje je savršeno sposobno shvatiti da će autor stajališta vjerojatno promijeniti njegov sadržaj«, naveo je Sud EU.
Ništa od žalbe
Vijeće EU se na presudu žalilo, a u svibnju ove godine nezavisni odvjetnik na Sudu EU Cruz Villalón dao je svoje mišljenje o toj žalbi. Mišljenja nezavisnih odvjetnika na tom Sudu imaju veliku važnost za same suce u pojedinom slučaju. On je predložio da se žalba Vijeća EU ne usvoji. Za Cruza Villalóna temeljno pitanje je da li uskrata informacije o otkrivanju identiteta države članice koja nešto predlaže u zakonodavnoj proceduri može biti opravdana na temelju iznimaka predviđenih europskim propisima. »Odgovor na to pitanje, kako ga ja vidim, mora biti negativan«, navodi spomenuti nezavisni odvjetnik. Ostane li prvostupanjska presuda na snazi moguće je da će hrvatski građani informaciju o hrvatskim prijedlozima stajalište lakše dobiti u Bruxellesu nego u Zagrebu.
