Investitori iz Austrije su u prva tri mjeseca ove godine uložili 149,5 milijuna eura. Slijede ulagači iz Nizozemske s iznosom od 67,4 milijuna eura, pa Njemačke s 57,7 milijuna eura
ZAGREB Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila su 460,2 milijuna eura, preliminarni je podatak koji je objavila Hrvatska narodna banka (HNB). Središnja banka u statistici izravnih inozemnih ulaganja za prvo tromjesečje ne daje usporedbu s istim razdobljem prošle godine, a prema ranije objavljenim podacima iz platne bilance, bilježi se njihov višestruki porast u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal kada su iznosila tek 80,1 milijun eura. Podaci HNB-a pokazuju da su u prvom tromjesečju vlasnička ulaganja iznosila 76,3 milijuna eura, na zadržane se zarade odnosi 116,2 milijuna eura, a glavnina, ili iznos od 277,7 milijuna eura, odnosi se na obveze.
Prema statistici inozemnih izravnih ulaganja po djelatnostima, u prvom je tromjesečju najviše ulaganja bilo u bankarski sektor, u iznosu od 99,9 milijuna eura, a slijede pošta i telekomunikacije s 50,1 milijun eura. Dvije su djelatnosti u prvom tromjesečju zabilježile ulaganja nešto veća od 40 milijuna eura, odnosno po 40,6 milijuna eura odnosi se na ulaganja stranaca u poslovanje nekretninama te u opskrbu električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom. Peto mjesto po visini ulaganja u prvom kvartalu zauzima građevinarstvo s iznosom od 36,2 milijuna eura.
Statistika po zemljama pokazuje da u Hrvatsku i nadalje najviše ulažu investitori iz Austrije koji su u prva tri mjeseca ove godine uložili 149,5 milijuna eura. Slijede ulagači iz Nizozemske s iznosom od 67,4 milijuna eura, Njemačke 57,7 milijuna eura, Španjolske 36,1 milijun kuna te ulagači iz Luksemburga s iznosom od 34,2 milijuna eura.
Prema podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do kraja ožujka ove godine inozemna su izravna ulaganja iznosila nešto više od 27,3 milijarde eura. U tom su razdoblju stranci najviše ulagali u financijsko posredovanje, odnosno u bankarski sektor, gdje su ulaganja u proteklih nešto više od 20 godina dosegnula iznos od 8,8 milijardi eura. Po djelatnostima slijede trgovina na veliko i posredovanje u trgovini s ulaganjima od 2,6 milijardi eura, poslovanje nekretninama s oko 1,9 milijardi eura te pošta i telekomunikacije i proizvodnja naftnih derivata s ulaganjima od po 1,7 milijardi eura.
