Ne podržavamo izmjene Ustava nego to pitanje treba uskladiti izmjenama zakona - objavljeno je iz HNS-a, koji je promptno odbio novu Milanovićevu ponudu
ZAGREB HNS-ovo odbijanje SDP-ove inicijative o promjeni Ustava zbog nezastarjevanja zločina i tzv. slučaja »lex Perković« nagnalo je šefa Vlade i SDP-a Zorana Milanovića da sa sjednice Glavnog odbora svoje stranke koalicijskim partnerima iz HNS-a poruči da za osam riječi na koje se to odnosi sada imaju osam ljetnih tjedana da shvate zašto bi promjena Ustava bila dobro rješenje. Potvrdio je da ne odustaje i da će u rujnu ta tema ponovno biti na saborskom Odboru za ustav i politički sustav.
– U petak je, neću reći odbačena, nego nije prihvaćena inicijativa SDP-a o nezastarijevanju kaznenih djela. To je osam riječi; nema zastare kaznenih djela teških ubojstava počinjenih iz političkih pobuda. Nije prošlo prvi puta, ali evo, imamo priliku osam tjedana do sredine devetog mjeseca, pa eto preko ljeta, svaki tjedan jedna riječ i možda i onima kojima je sada bilo prebrzo i prenaglo, postane jasno, rekao je Milanović.
Premijer Milanović je rekao i da Vlada neće odustati od monetizacije autocesta, jer su alternativa velike financijske nevolje.– Pogledajte preko Učke. U Istri to odavno postoji i nitko se ne buni. Ako netko misli oko toga prijetiti još jednim referendumom, mi se možemo povući, pa onda neka kredite vraćaju oni koji su ih i stvorili. A koliko se sjećamo, upravo model koncesioniranja pisao je u izbornom programu te stranke, dodao je.– Možemo se mi praviti da nemamo problema s otplatom kredita ili se suočiti s realnošću. Oni koji su farbali tunele, oni su pričali o besplatnim autocestama, ali mi moramo vratiti kredite. A autoceste neće nestati, ostat će tu, dok su na našem tlu, u prostornim planovima i u našim zakonima; samo će njima upravljati oni koji mogu doćo do jeftinijeg kapitala nego hrvatska država. Nikakve rasprodaje nema, rekao je Milanović.
Loš argument
Koliko znam, dodao je, predsjednik Ivo Josipović se slaže s ovom definicijom, koja obuhvaća sve takve slučajeve, Katolička crkva po definiciji mora biti za to, HDZ isto ne može biti protiv, a »neki naši partneri, koji su imali pravo i mogućnost reći što misle, sada imaju osam tjedana da shvate«.
– Tko želi da se sami suočimo s teretima prošlosti, to će i učiniti. Tko ne, pomest će pod tepih ili dati to Nijemcima, Austrijancima ili Španjolcima u nadi da se oko toga neće dići previše prašine. Ali mi u SDP-u takvih problema nemamo. Rekao sam, ako žele istinu, dobit će istinu. Naš politički cilj je da najteža kaznena djela ne odu u zastaru. To je za nas društvena vrijednost., rekao je Milanović, dodajući da su izmjene Ustava uvijek političko pitanje i da argument HNS-a da prečeste promjene nisu dobre, nije dovoljno dobar za ovu političku raspravu.
Glavni odbor SDP donio je odluku da se do kraja studenoga održe sve lokalne unutarstranačke konvencije, i to po novim pravilima po kojima će u općinama i gradovima ubuduće svi članovi birati izravno vodstva, a u županijama i Gradu Zagrebu i dalje po starom, delegatskom principu.No, izbori još nisu ni raspisani, a već su se za izbore u SDP-u Zagreba pojavila tri kandidata – Mirando Mrsić, Gordan Maras i Davor Bernardić potvrdili su jučer da će se kandidirati za predsjednika.Prvi je to učinio ministar Mrsić.– Da, kandidirat ću se za predsjednika Gradskog odbora jer mislim da zagrebački SDP mora imati pobjednički duh i osvojiti i Skupštinu i mjesto gradonačelnika na narednim izborima, rekao je Mrsić.Ministar poduzetništva Gordan Maras poručio je da u kandidaturu ulazi jer želi graditi bolji, uspješniji i jači SDP, te je potvrdio da mu je cilj da na narednim lokalnim izborima ne samo pobjeda, već i dvostruko bolji rezultat od HDZ-a. Dobro poznajem članstvo u Zagrebu, a i oni mene, rekao je Maras, a Davor Bernardić i dalje smatra da uživa najveću podršku u stranačkom članstvu, te da će to i dokazati.– Dobro je da ima više kandidata, rekao je Barnardić, mada je teško uspio sakriti loš osjećaj zbog činjenice da sada, nakon što je izgubio Skupštinu Grada Zagreba, ima i protukandidata Gordana Marasa, s kojim je donedavno dijelio zajedničku poziciju u stranci.U Marasovu krugu može se čuti da njegova kandidatura nije uperena protiv Bernardića, već za profilaciju novih ljudi. Očito je izborna lista za Skupštinu trebala biti puno snažnija, smatraju njegovi suradnici kritizirajući kadrovsku politiku aktualnog predsjednika Davora Bernardića.Ministar Mirando Mrsić gradi svoju vlastitu ekipu u stranci, od nezadovoljnika aktualnom politikom u glavnom graduVeliko je pitanje tko će od njih trojice dobiti (prešutnu) podršku predsjednika stranke Zorana Milanovića koji zapravo niti jednom od trojice nije nužno sklon. Sigurno je samo da se Milanović na ovu temu neće javno izjašnjavati, a Davor Bernardić zacijelo je među onima koji znaju da njegovu podršku neće imati. Budući da se smatra da Mrsić nije prvi čovjek od političkog povjerenja šefa stranke, podrški se zapravo nada Maras. Budući da izbori još nisu formalno raspisani možda se još može dogoditi da se u igri pojavi i neko četvrto ime. Navodno se razmišljalo o kandidaturi šefa Sabora Josipa Leke, kako bi se neutralizirao sukob između dva ministra, Mrsića i Marasa, te kako bi se bitka izbacila iz Vlade na drugi teren. Izbori se moraju održati u naredna četiri mjeseca.
Bez popuštanja
Podsjetio je da mnoge zemlje često mijenjaju svoje ustave, »naravno, uvijek iz političkih razloga, nekada i ad hoc, a svaki razlog je uvijek – politički razlog«, a ovdje je u pitanju društvena vrijednost i utvrđivanje istine.
Iz HNS-a su promptno reagirali i odbili Milanovića: »Ne podržavamo izmjene Ustava nego to pitanje treba uskladiti izmjenama zakona. Ne pristajemo na ultimatume, pogotovo ne preko medija, već mislimo da koalicijski partneri trebaju razgovarati za stolom, a ne ovako. Koalicijski partneri moraju biti u dijalogu. Na ovakvu komunikaciju mi ne pristajemo«, poručeno je iz HNS-a. U toj stranci misle da bi se SDP sam trebao iskoprcati iz situacije za koju su sami krivi: »Ako je već došlo do proceduralne pogreške s prijedlogom “lex Perković”, onda posljedica toga ne može biti promjena Ustava.
Neka Milanović popusti i stvar riješi izmjenama zakona, a ne Ustava«, drže u toj stranci, svjesni da SDP može promijeniti Ustav i bez HNS-a – ali s HDZ-om, što Milanoviću sigurno ne bi politički odgovaralo. Predsjednica stranke Vesna Pusić zasad se ne očituje, već čeka prvu priliku da o tome porazgovara s premijerom. Po svemu sudeći, HNS-ovci ne misle popustiti, a trenutno i ne moraju jer se saborski Odbor neće sastajati do rujna. Dotad bi, kako se procjenjuje, podršku u Odboru za Ustav SDP mogao isposlovati od SDSS-a i Milorada Pupovca da se izmjene Ustava uopće stave na dnevni red parlamenta.Na zatvorenom dijelu sjednice Milanović se osvrnuo i na zahtjev za referendumom inicijative »U ime obitelji«, rekavši da je izborni legitimitet SDP-a i svih čiju po
dršku u parlamentu ima daleko iznad milijun stanovnika Hrvatske, što je i dalje mnogo više od 700.000 prikupljenih potpisa ove inicijative, stoga je jasno da ni u ovom slučaju ne namjerava odstupiti.
