Bilo smo suzdržani jer smo čekali ulazak u Uniju, kako bi Mađarska izgubila prednost odlučivanja o našoj sudbini, kaže naš izvor iz Vlade
ZAGREB Vlada ne razmišlja o prodaji 19 posto dionica Ine jer želi zadržati sadašnji udio nešto veći od 44 posto i takav je svoj stav jasno iznijela i predstavnicima MOL-a, najvećeg pojedinačnog vlasnika Ine i predstavnicima mađarske Vlade, koja je pak vlasnik 25 posto dionica MOL-a.
Potvrdilo nam je to više izvora iz Vlade u odgovoru na naše pitanje hoće li se možda s MOL-om u pregovorima o izmjeni dioničarskog ugovora, koji regulira i upravljanje Inom, razgovarati i o tome da država svoj dionički paket u MOL-u spusti na 25 posto. To bi joj i dalje jamčilo kontrolni utjecaja, a to nije puno manje od onoga što ima sa sadašnjih 44 posto dionica.
– Mi smo u nekoliko navrata i predstavnicima MOL-a, i mađarske Vlade, jer i dosad smo razgovarali, rekli da nećemo prodavati svoje dionice u Ini, nego se želimo na osnovu toga što smo drugi najveći dioničar dogovarati o razvoju Ine, kaže naš sugovornik iz Vlade otrkivajući kako će se država postaviti u pregovorima s MOL-om koji bi uskoro trebali uslijediti. Za početak Vlada će, možda već na sljedećoj sjednici, imenovati dvojicu pregovarača ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i šefa Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladena Pejnovića.
Država će pokušati nametnuti razgovore o modernizaciji rafinerija, većoj proizvodnji nafte iz bušotina u Hrvatskoj za koje Ina ima koncesijske dozvole, na što se dioničarskim ugovorom iz 2003. godine MOL i obvezao. Vlada će morati nakon više od četiri godine riješiti i možda najbolnije pitanje u odnosima s MOL-om koje se tiče plinskog biznisa.
Vlada Ive Sanadera s MOL-om je sklopila ugovor o otkupu tvrtke za trgovinu plinom od Ine, ali taj ugovor nikada nije realiziran, jer ga je u dogovoru s MOL-om odgodila Vlada Jadranke Kosor. MOL sada od države za taj neispunjeni ugovor, uz tvrdnju da mu je trgovina plinom stvarala gubitak, potražuje više od dvije milijarde kuna.
– Moramo vidjeti i kako je plinski biznis spomenut u prvostupanjskoj presudi Sanaderu i tada ćemo znati kako se postaviti, kaže naš sugovornik. Što se tiče pitanja rafinerija MOL najradije ne bi imao proizvodnju u onoj sisačkoj, tvrdi naš izvor, ali ne sviđa mu se ni opcija da tu rafineriju proda državi jer ne želi konkurenciju u Hrvatskoj. Tek nakon što se ta pitanja razriješe razgovarat će se i o odnosima unutra uprave i nadzornog odbora.
Na pitanje je li Vlada baš sada pokrenula aktivnosti za pregovore iako je MOL to zatražio još u travnju, zato što je DORH zatražio ponovno razgovor sa Zsoltom Hernadijem, pa joj to može biti svojevrstan pritisak naši sugovornici odgovaraju niječno.
– Bilo smo suzdržani sve ove mjesece, jer smo čekali i ulazak Hrvatske u Uniju, kako bi Mađarska izgubila tu prednost odlučivanja o našoj sudbini. Uz to čekali smo i objavu presude, pojašnjava naš sugovornik. U Vladi vjeruju da će pozicije biti ravnopravnije, jer koliko god iz mađarske Vlade stizale poruke da ona ne utječe na MOL, činjenica da je Mađarska članica Unije i da odlučuje o Hrvatskoj stalno je lebdjela nad odnosima s MOL-om.
