Proizvodnja i izvoz roba, ipak, ne idu Hrvatskoj u prilog i ne nude optimizam da bi uskoro moglo doći do zaokreta, kaže analitičar Željko Lovrinčević
ZAGREB U drugom tromjesečju ove godine ne bi trebalo biti pada gospodarstva u odnosu na prethodni kvartal, zaključili su to analitičari s Ekonomskog instituta na osnovu rasta vrijednosti CEIZ indeksa.
CEIZ indeks složeni je indikator poslovnog cikusa kojeg su razvili na Ekonomskom institutu i on je u svibnju rastao za 0,72 indeksna boda, dok je u travnju taj rast bi 0,34 boda.
Na osnovu toga na Ekonomskom institutu su zaključili »da je hrvatsko gospodarstvo zabilježilo ubrzavanje ekonomske aktivnosti u posljednja četiri mjeseca« pa ne očekuju da bi drugi kvartal bio lošiji od prvog. No, to ne znači da će drugi kvartal zabilježiti rast BDP-a u odnosu na isti kvartal prošle godine.
S Ekonomskog instituta upozoravaju da te pozitivne promjene indeksa mogu ukazivati na pozitivnu promjenu trenda kretanja poslovnog ciklusa, ali i da može biti riječ tek o privremenim pozitivnim pomacima u poslovnom ciklusu, koji su nastali ponajprije zahvaljujući porastu pouzdanja, raspoloženja i očekivanja potrošača koji su imali pozitivan učinak na maloprodaju.
Kako bismo zaključili je li hrvatsko gospodarstvo i dalje u recesiji, treba pričekati objavu vrijednosti za lipanj i srpanj, ograđuju se analitičari Ekonomskog instituta.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević i sam zaposlenik Ekonomskog instituta kaže da drugi kvartal sigurno neće biti lošiji od prvog, a kakav će biti u usporedbi s drugim kvartalom prošle godine ovisit će o tome kako se ponašala industrijska proizvodnja u lipnju.
– Ako u drugom kvartalu BDP padne, to će biti znatno manje od 1,5 posto koliko je bilo u prvom tromjesečju. Pad će biti do 0,5 posto. No, ako rezultati za industriju koja je u svibnju značajno pala budu bolji moguće je i da u drugom kvartalu BDP bude na nuli, da ne bude pada, procjenjuje Lovrinčević.
Optimistični nisu ni direktori 13 najvećih kompanija u Hrvatskoj koji su se u istraživanju Deloittea izjasnili da očekuju stagnaciju gospodarstva u 2013. godini, s time da u odnosu na prethodno istraživanje njih manje smatra da će se nastaviti recesija.
No, u rast BDP-a ne vjeruju. Čak 73,7 posto prvih financijaša u Hrvatskoj vjeruje da će u ovoj godini rasti nezaposlenost.
Pokazateljima u drugom kvartalu ide u prilog kišna sezona koja je potaknula proizvodnju električne energije, a u usporedbi s prošlom godinom znači i da rezultate u poljoprivredi nije ugrozila suša. Uz to, Lovrinčević napominje i da su rezultati u turizmu dobri.
Što se tiče potrošnje ona je pala na razine s kojih dalje ne može padati. Ne kupuju se trajni proizvodi široke potrošnje automobili, bijela tehnika, elektronička oprema, ostali smo kako se to slikovito kaže na kruhu i mlijeku i nakon toga nema značajnog pada potrošnje, kaže Lovrinčević.
No, proizvodnja i izvoz roba ne idu Hrvatskoj u prilog i ne nude optimizam da bi uskoro moglo doći do zaokreta.
– Robni izvoz pada. Što je najgore pada izvoz hrane, a raste njezin uvoz, recimo iz Mađarske za 32 posto. To znači da naši proizvođači roba čija prodaja neće padati gube tržište.
To znači da smo u prehrambenoj industriji izgubili izvoz u zemlje CEFTA-e, a da na domaćem tržištu dobivamo povećanje uvoza. Te zemlje koje povećavaju uvoz hrane u Hrvatsku zasad su dobitnici našeg ulaska u EU, zaključuje Lovrinčević.
