Na Kvarneru je u prvoj polovici godine ostvareno 2,6 milijuna noćenja, no kriza je na nekim važnim tržištima ostavila traga
RIJEKA U Hrvatsku je u prvih šest mjeseci stiglo 3,62 milijuna turista, ili 5 posto više, koji su ostvarili 15,2 milijuna noćenja ili 4,6 posto više nego lani. Obzirom na loš raspored blagdana, krizu i loše vrijeme, nevjerojatno dobro, no to pokazuju prvi podaci sustava turističkih zajednica koje je jučer u Splitu predstavio ministar turizma Darko Lorencin.
– S obzirom na okolnosti, gospodarsko stanje u Europi, nepovoljan razmještaj praznika i blagdana na glavnim emitivnim tržištima i loše vrijeme, rezultati predsezone izuzetno nas vesele i bude optimizam za nastavak turističke 2013. Hrvatska ima konkurentan turistički proizvod, ali istovremeno i dovoljno prostora za njegovo dodatno poboljšanje, pa će Ministarstvo turizma nastaviti komunikaciju s tržištem i privatnim sektorom, kako bi u narednim godinama kroz zajedničku suradnji i rad, Hrvatska postala još konkurentnije turističko odredište svijeta, pohvalio se ministar podacima prema kojima je rast zabilježen u Dalmaciji, dok je Sjeverni Jadran u laganom minusu s time da se upravo na ovom području ostvarilo više od polovice ukupnog turističkog prometa. Naime, sve dalmatinske županije zajedno su ostvarile oko 6,7 milijuna noćenja. Na Kvarneru i u Istri je, pak, ostvareno oko milijun noćenja više nego u cijeloj Dalmaciji, pa se stoga svaki minus u konačnici više osjeti.
Najveći dio turističkog prometa u predsezoni otpada na hotele u kojima je u šest mjeseci boravilo 370.000 turista što je isti broj kao i lani. Međutim, ostvareno je oko 12.000 noćenja manje što je 1 posto slabiji rezultat u odnosu na prošlu godinu. Na drugom je mjestu obiteljski smještaj u kojem se odmaralo 126.000 turista, a ostvareno je 683.000 noćenja ili 3 posto više. Kampovi su, unatoč lošem vremenu, imali 1 posto više noćenja.
Domaćih 9 posto manje
Tako je u Istri bilo 2 posto manje dolazaka (blizu milijun dolazaka) i 1 posto manje noćenja i (4,9 milijuna noćenja), dok je na Kvarneru u prvih šest mjeseci bilo 656.000 dolazaka ili 1 posto manje nego lani te 2,6 milijuna noćenja – isto kao prošle godine. Samo u lipnju je pak lipanjska rupa Kvarneru donijela nešto veći minus te je ostvareno 307.221 dolazaka (3 posto manje) i 1.478.195 noćenja, što je 4 posto manje u odnosu na prošlogodišnji rezultat.
Rast turističkog prometa zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (9,5 posto dolazaka, 8,5 posto noćenja više), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (11,3 posto dolazaka, 9,5 posto noćenja više), Zadarskoj županiji (14 posto dolazaka, 15,4 posto noćenja više), Šibensko-kninskoj županiji (11 posto dolazaka, 14 posto noćenja više). U plusu je i Zagreb sa 14,5 posto dolazaka, 10,7 posto noćenja više.
Na Kvarneru su u prvoj polovici godine ostvarena noćenja domaćih gostiju za 9 posto manja, a strana noćenja za 1 posto veća.
Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke. Naime, stiglo je 118.000 Nijemaca (3 posto više), koji su ostvarili 691.000 noćenja (1 posto više). Na drugom mjestu su gosti iz Slovenije, kojih je bilo nešto malo manje nego lani (4 posto manje) – oko 400.000. Austrijanci s 86.400 dolazaka (4 posto više) i 365.000 noćenja (2 posto više) drže treće mjesto, dok je među četiri najznajčajnija tržišta i Italija.
Međutim, Talijana je stiglo 7 posto manje (57.500 dolazaka), a ostvarili su 8 posto manje noćenja (178.000). Među deset najznačajnijih tržišta su još i Češka, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Slovačka i Švicarska.
Zanimljivo je kako su sva ova tržišta u plusu, s time da je čeških noćenja bilo 7 posto više, mađarskih 9 posto više, Nizozemci su ostvarili 11 posto više, a Poljaci čak 13 posto više noćenja nego lani.
Ova tržišta očito su uspjela nadoknaditi pad s talijanskog i slovenskog tržišta. I na Kvarneru se, osim toga, može vidjeti da je stiglo znatno manje Rusa nego lani, iako je promet s ruskog tržišta znatno manji nego kod nekih drugih destinacija koje su više vezane za avio goste. Kvarner je tako zabilježio pad ruskih noćenja od 25 posto, a stiglo je oko 1.500 ruskih gostiju manje nego lani (ukupno 3.500).
Gotovo trećina kvarnerskog turističkog prometa u prvoj polovici godine ostvarena je na otoku Krku. Na ovom je otoku tako ostvareno 790.000 noćenja ili 1 posto manje nego lani. Petina noćenja otpada, pak, na Opatijsku rivijeru koja je polugodište završila s 530.000 noćenja ili 5 posto više. Treći po ostvarenom fizičkom turističkom prometu je otok Lošinj na kojem je bilo 425.000 noćenja ili 3 posto više. U plusu od 3 posto je otok Cres. Manje noćenja nego lani su imali na riječkom području (11 posto manje), Rivijeri Novi Vinodolski (8 posto manje), otoku Rabu (6 posto manje) te Gorskom kotaru (7 posto manje).
U Hrvatskoj je pad dolazaka zabilježen iz Italije, i to za 7 posto, Slovenije za 2 posto i Rusije za 12 posto. S ruskog tržišta pad je očekivan najvećim dijelom zbog nepripremljenosti hrvatskih vlasti za početak izdavanja viza za ove platežno sposobne goste. Tako je Hrvatska izgubila oko 40.000 ruskih noćenja. Da podsjetimo, vize su morale biti uvedene još 1. travnja, dakle i prije nego je Hrvatska postala članica EU, a to se znalo i mnogo ranije pa je bilo vremena za pripremu. Inače, ruski gosti prema istraživanju TOMAS troše preo 100 eura dnevno, dakle, gotovo dvostruko od prosjeka.
Neočekivani rezultat
Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, komentirajući polugodišnje ostvarenje kazala je kako je bilo teško očekivati ovakve rezultate obzirom na brojne negativne utjecaje u predsezoni.
– Vrlo smo zadovoljni jer nam je cilj bio postići prošlogodišnje rezultate i s njima ući u glavnu sezonu. S najvažnijih tržišta imamo povećanje, osim s talijanskog i slovenskog što je bilo za očekivati obzirom na ekonomsku situaciju u ovim zemljama, ostala jača tržišta su rasla, neka popt Austrije ili Češke čak i više od hrvatskog prosjeka, kazala je direktorica županijske TZ, te dodala kako je problem domaće tržište koje ruši prosjek. Dodala je kako se gosti duže zadržavaju na Kvarneru. Što se tiče činjenice o većim indeksima rasta u dalmatinskim županijama, Peršić Živadinov je istakla kako se radi o znatno manjim apsolutnim brojkama.
– Oni imaju puno manji broj noćenja i na njih je lakše ostvariti veći rast, zaključila je direktorica TZ Kvarnera.
