Preporuka Vlade

Dio naknade od HEP-a ugroženim kupcima struje

Jagoda Marić

Vladina želja ničim ne obvezuje lokalne vlasti da tako i postupe. Dvostruko veću naknadu, osim HEP-a koji je najveći obveznik, plaćat će i drugi proizvođači struje prema utvrđenoj snazi postrojenja.



ZAGREB Dok se u Ministarstvu financija bave time kako smanjiti parafiskalne namete gospodarstvu, odnosno kako smanjiti troškove pogotovu u proizvodnji, Vlada je nedavno donijela uredbu kojom udvostručuje jedan od nameta što ga naplaćuje za proizvodnju i to onu koja je u njezinom vlasništvu.


Tako će ubuduće Hrvatska elektroprivreda plaćati dvostruko veću naknadu za korištenje prostora za svoja postrojenja koja proizvode električnu energiju. Osim HEP-a naknadu će plaćati i povlašteni proizvođači električne energije iz vjetroelektrana snage veće od jednog MW, sunčanih elektrane snage veće od 0,3 i hidroeletrane ako imaju snagu veću od 1MW.


Najveći obveznik naknade svakako je HEP koji će novu, dvostruku veću naknadu plaćati za sve elektrane osim za HE Dubrovnik, gdje se naknada smanjuje za 50 posto jer se dio elektrane nalazi i na teritoriju Bosne i Hercegovine. Naknada će se plaćati na osnovu proizvodnje u svakoj pojedinoj elektrani, posebno obračunata za svaki mjesec i iznosit će 0,795 lipa po svakom proizvedenom kWh energije. 




  


Povećani izdaci


Uz objašnjenje da se visina naknade nije mijenjala još od 1995. godine, a da je u međuvremenu dvostruko porasla cijena električne energije Vlada je tako odlučila da će lokalne vlasti ubuduće dobivati godišnje desetke milijuna kuna više za proizvodnju električne energije iz postrojenja koja se nalaze na njihovom teritoriju. 


Iako to nije povećanje izdataka koje će HEP-u ugroziti poslovanje, činjenica je da ta tvrtka ali i ostali proizvođači dobivaju novi namet u trenutku dok ih pritišće konkurencija iz inozemstva u prodaji struje, a riječ je o kompanijama koje će u Hrvatskoj biti tek trgovci tim energentom.


 Vlada u svojoj odluci ističe i da se nada da će gradovi i općine tako prikupljena sredstva koristiti za financiranje pripreme projekata za Europske fondove energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije, pripremu prostorno planske dokumentacije i strateške procjene utjecaja na okoliš za energetske projekte, energetsku infrastrukturu u poduzetničkim zonama, ali i obnovu zgrada u vlasništvu gradova i općina. Uz to Vlada je naglasila kako očekuje da će općine i gradovi novac potrošiti i na projekte pomoći ugroženim kupcima na svom području, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li siromašniji građani imati pomoć pri plaćanju računa za struju više nego što je to dosada bio slučaj. No, te Vladine želje ničim ne obvezuju lokalne vlasti da tako i postupe.    

Svi imaju koristi


Zanimljivo je da je u objašnjenju svoje odluke o poskupljenje Vlada naglasila kako očekuju da će nove naknade povećati razumijevanje i partnerstvo energetskih tvrti i lokalnih vlasti na čijem se teritoriju proizvodna postrojenja nalaze.


 Na naše pitanje je li to način da se na lokalnoj razini smanje otpori izgradnji novih energetskih postrojenja, u slučajevima poput Omble ili Plomina, naši sugovornici iz Vlade ističu da je to pogrešno gledanje na njihovu želju za više razumijevanja između lokalnih vlasti i proizvođača, prije svega HEP-a.  – Riječ je o tome da od proizvodnje električne energije svi imaju koristi, i država i HEP i lokalne vlasti i da u svojim pregovorima, a ne moraju uvijek misliti isto, trebaju krenuti od toga, kaže naš sugovornik iz Vlade. Dodaje da je ipak glavni motiv to što se naknada nije mijenjala više od 18 godina, dok se cijena struje udvostručila, od čega koristi moraju imati i lokalne zajednice na čijem se teritoriju ta struja proizvodi, a među njiam su primjerice i Rijeka, Jelenje, Kostrena, Vinodloski, Fužine, Kraljevica…