Zašto se učenicima ne kaže da je masturbacija grijeh?!

Ministar Željko Jovanović morao je odgovarati i na takva pitanja roditelja kojima smeta četvrti modul kurikuluma o spolnoj/rodnoj ravnopravnosti, dok su prosvjetni i zdravstveni djelatnici isticali korist uvođenja zdravstvenog odgoja.

RIJEKA Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sinoć je u Gradskoj vijećnici organiziralo javnu tribinu na temu Kurikuluma zdravstvenog odgoja, a iako je cilj tribine bio prikupiti mišljenja i dosadašnja iskustva u provedbi kurikuluma kako bi se napravile njegove izmjene i dopune, dvosatna se poprilično burna rasprava u prepunoj vijećnici pretvorila u iznošenje stavova za i protiv zdravstvenog odgoja.

Sinoćnja je tribina organizirana u okviru javne rasprave koja traje do 12. srpnja, no jedina konstruktivna primjedba koja bi mogla poboljšati kurikulum bila je iznošenje činjenice da je satnica zdravstvenog odgoja premala, što je potvrdio i sam ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović navodeći da je to jedina mana zdravstvenog odgoja.

Do početka nove školske godine izradit će se tri priručnika koja bi trebala olakšati provedbu zdravstvenog odgoja u školama, a riječ je o posebnim priručnicima za razrednu i predmetnu nastavu te srednje škole. Istovremeno, naredne školske godine slijedi i vanjska evaluacija programa, a jedno od pitanja koje je potaknulo raspravu na sinoćnjoj tribini bilo je i tko je u školama kompetentan za provedbu zdravstvenog odgoja. Prema objašnjenju Ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Vinka Filipovića teme koje se tiču medicine provodit će liječnici školske medicine, dok će za ostale teme biti zaduženi razrednici ukoliko su nastavnici biologije, a ukoliko nisu stručno educirani to će zaduženje pripasti stručnim suradnicima u školama. Tijekom rasprave često se spominjao i problem maloljetničke trudnoće, kao i abortusa, te je iznesen podatak da se u Hrvatskoj godišnje dvije tisuće maloljetnica susreće s tim problemom.

Recezentica kurikuluma prof. dr. Snježana Prijić Samardžija tu je primjedbu potkrijepila i konkretnim podacima napominjući kako je 30 sati zdravstvenog odgoja u 12 godina školovanja iznimno malo. – Kroz osnovnoškolsko obrazovanje zdravstveni se odgoj sluša 17 sati, a kroz srednjoškolsko obrazovanje 13 sati. Kada se to podijeli ispada da se godišnje u osnovnim školama zdravstveni odgoj sluša svega dva sata godišnje, a u srednjim školama tri sata. Mislim da je fond sati premali, istaknula je prof. dr. Prijić Samardžija. 

Premali fond sati kao jedinu negativnu stranu zdravstvenog odgoja apostrofirao je i predstavnik aktiva ravnatelja osnovnih škola Primorsko-goranske županije Zoran Pavletić napominjući kako problema oko provedbe zdravstvenog odgoja u primorsko-goranskim školama nema te da je anketa provedena među učenicima i učiteljima pokazala kako i jedni i drugi smatraju da bi trebalo povećati fond sati. Međutim, iako je većina okupljenih ravnatelja i nastavnika pozdravila uvođenje zdravstvenog odgoja bilo je i onih koji su protiv njega tvrdeći kako je preporučena literatura za provedbu kurikuluma sporna te da nedostaje religijske literature.

 Najglasniji protivnici na sinoćnjoj tribini bili su roditelji koji su se uglavnom okomili na četvrti modul spolno/rodne ravnopravnosti tvrdeći kako nije znanstveno utemeljen, već je isključivo svjetonazoran, a među mnogim pitanjima ministar je morao odgovarati i zašto se u petom razredu uči da masturbacija nije bolest i zbog čega se učenicima ne kaže da je to grijeh. 

– Škola samo daje informaciju, a obitelj odgaja dijete. Obitelj može djetetu reći što god želi. Upravo iz tog razloga tvrdim da zdravstveni odgoj jača obitelj, jer potiče komunikaciju u obitelji, pojasnio je ministar.

 Podsjećajući pak kako se u riječkim odgojno-obrazovnim ustanovama teme iz zdravstvenog odgoja provode već 40 godina, liječnica školske medicine Jagoda Dabo Deželjin kao argumente za provedbu zdravstvenog odgoja iznijela je porast krize morala, prerano spolno sazrijevanje, velik broj rizičnog ponašanja mladih, naglašavajući kako ni jedno rizično ponašanje ne dolazi samo za sebe. – Prije dvije godine proveli smo anketu među roditeljima šestih razreda i pokazalo se da više od 95 posto ispitanika želi zdravstveni odgoj u školama, a čak je 75 posto roditelja izjavilo kako žele biti sami educirani o tim temama, zaključila je Dabo.