Znanstvenici Centra za istraživanje mora ne znaju o čemu se radi, no kažu da je zbog naglog zatopljenja mora te dotoka velikih količina vode iz talijanskih rijeka došlo do neuobičajenih pojava koje analiziraju
ROVINJ Nekoliko čitatelja Glasa Istre poslalo je snimke nakupina sličnih pjeni na plažama uz zapadnu obalu Istre. Znanstvenici rovinjskog Centra za istraživanje mora (CIM) Instituta »Ruđer Bošković« (IRB) nisu mogli reći o čemu se radi. Ipak, od njih doznajemo da je zbog naglog zatopljenja mora te dotoka velikih količina vode iz talijanskih rijeka došlo do neuobičajenih pojava koje upravo analiziraju.
Za posljednjeg redovnog istraživanje 20. lipnja, na potezu od Rovinja do delte rijeke Po, koji uključuje 14 postaja do granice talijanskih teritorijalnih voda, zabilježili su pojačanu pojavu fitoplanktonske biomase. Najveće količine zapažene su na najudaljenijoj mjernoj postaji na sjevernom Jadranu u sloju od 8 do 30 metara dubine.
»Ukoliko se na moru zadrže sadašnji hidrografski uvjeti kao što su sustav strujanja, izrazita raslojenost i toplo vrijeme, naši znanstvenici smatraju da bi moglo doći do značajnijeg nakupljanja organske tvari i stvaranja tzv. sluzavih nakupina«, saznajemo iz priopćenja.
Smanjen salinitet
Istraživači pretpostavljaju da je njihova pojava posljedica visokih temperatura mora i smanjenog saliniteta uslijed velikog priljeva slatkih voda, a pojavljuju se otprilike svakih 10 do 15 godina. Pod utjecajem specifičnog strujanja i djelovanjem dnevnih vjetrova moglo bi doći do masovnog nakupljanja sluzavih tvorevina uz zapadnu istarsku obalu, a moguće je i u Kvarneru i Riječkom zaljevu.
»Detaljnije informacije dobit će se nakon cjelokupne obrade prikupljenih podataka, o čemu će CIM odmah izvijestiti javnost da bi se u značajnijoj mjeri ublažila njihovu negativna percepciju, prvenstveno za turizam i ribarstvo« ističe se u priopćenju.
U CIM-u ističu da su ovakve nakupine po svom sastavu polisaharidi te su zbog svoje visoke hranjivosti pogodne za preživljavanje raznih bakterija, a u kontaktu s kožom može doći do nastajanja osipa, pa ih treba izbjegavati.
Podsjećaju da je naše područje Jadrana čitavo proljeće bilo pod značajnim utjecajem slatkih voda donesenih rijekom Po. Od ožujka su protoci značajno viši od prosjeka, a u drugoj polovici svibnja su bili izuzetno visoki. Tako je 22. svibnja izmjereno 7.120 kubika po satu, što je osma najveća vrijednost u svibnju od prvih mjerenja u davnoj 1917.
Toplinski val
Svibanjski prosjek protoka je inače oko 4.500 kubika. U raslojenom istraživanom vodenom stupcu temperatura se u površinskom sloju kretala od 29 stupnjeva na deset morskih milja od obale, do više od 27 stupnjeva milju od Rovinja.
Zabilježene temperature su najviše ikad izmjerene na postaji 13 milja od Rovinja i odstupaju za gotovo šest stupnjeva od uobičajene. U površinskom sloju su zabilježeni i izuzetno niski saliniteti uključujući kao rezultat »razlijevanja« i zadržavanja značajnih količina slatkih voda iz rijeke Po u sjevernom Jadranu, čemu je pogodovao specifičan sustav strujanja.
Zagrijavanju je pridonio i toplinski val koji je zahvatio šire područje u posljednjih desetak dana.
Dolaskom slatkih voda u ekosustav su dospjele i značajne količine hranjivih soli što je pogodovalo procesima asimilacije i značajnom povećanju fitoplanktonske biomase što potvrđuju i satelitske snimke sjevernog Jadrana.
