I Hrvatska kreće u provedbu Europske garancije 1. srpnja. Dok će se u EU program odnositi na mlade između 15 i 24 godine, kod nas će se provoditi i za one do 29 godina
ZAGREB Za tri godine 30 tisuća mladih nezaposlenih u Hrvatskoj trebalo bi profitirati od provedbe Europske garancije za mlade, programa koji je Europska unija osmislila zbog visoke nezaposlenosti mladih u zemljama EU-a. U sedmogodišnjem proračunu EU će izdvojiti šest milijardi eura za mjere koje mladima trebaju omogućiti da u roku od šest mjeseci nakon što napuste školu dobiju priliku za posao, dodatno obrazovanje ili obuku. Time ih se namjerava uključiti u tržište rada ili ih barem osposobiti da se lakše zaposle. I Hrvatska, kao buduća članica EU-a, kreće u provedbu Europske garancije, ali za razliku od Unije koja s mjerama starta 1. siječnja 2014., u Hrvatskoj će se mjere početi primjenjivati već 1. srpnja ove godine. Isto tako, dok će se u EU program odnositi na mlade između 15 i 24 godine života, u Hrvatskoj će se provoditi i za one do 29 godine starosti.
– Mladi su u nepovoljnom položaju jer nemaju radnog iskustva, a bez toga nije moguće doći do željenog radnog mjesta, kazao je jučer ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavljajući, skupa s potpredsjednicom Vlade Milankom Opačić, mjere koje će država provoditi od ulaska u EU. Svaka zemlja članica Unije sama osmišljava mjere koje su prikladne njezinom tržištu rada, a ova će godina biti svojevrstan test hrvatskih mjera da bi se utvrdilo koliko su uspješne. Ako neka mlada osoba ne dobije u predviđenom roku priliku ni za zapošljavanje, ni za obuku niti za dodatno obrazovanje, sankcija za zavode za zapošljavanje neće biti, ali »to ćemo računati kao neuspjeh«, kazao je ministar. Koliko će novca Hrvatska dobiti iz europske blagajne za mjere namijenjene mladima ovisit će o njezinoj uspješnosti, napomenuo je Mrsić. Ipak, prema Vladinim projekcijama, taj iznos trebao bi rasti iz godine u godinu da bi 2016. dosegnuo 97 milijuna eura.
Zahvaljujući Europskoj garanciji, od ove godine gimnazijalci sa ili bez staža, koji su u evidenciji burze duže od 30 dana, moći će, primjerice, biti angažirani kao pomagači u nastavi. Država će sufinancirati cijeli iznos bruto minimalne plaće i troškove prijevoza do 400 kuna. U nevladinim udrugama mladi će moći raditi na pripremi i provedbi projekata za EU fondove, pri čemu će Hrvatski zavod za zapošljavanje sufinancirati cijeli iznos njihovog osposobljavanja za vođenje EU projekta i 50 posto minimalne bruto plaće u trajanju od šest mjeseci. Predloženi su i tzv. mini javni radovi za mlade kojima je cilj uključiti ih na tri do 12 mjeseci u poslove važne za društvenu zajednicu, primjerice, u području očuvanja okoliša ili socijalne politike. Poslodavcima koji nakon stručnog usavršavanja odluče zadržati mladu osobu sufinancirat će se 50 posto godišnje bruto plaće za tu osobu još godinu dana. Nadalje, mladi koji su 30 dana u evidenciji nezaposlenih, a koji se prvi puta zapošljavaju bez radnog staža ili nemaju više od godine dana staža u svom zvanju, dobit će vaučer kojim se budućeg poslodavca oslobađa od doprinosa na bruto plaću od 15,2 posto u trajanju od dvije godine. Jedna od predstavljenih mjera je i nadopuna postojeće mjere stručnog osposobljavanja bez radnog odnosa za iznos od 1.600 kuna, kojom će se mladima ubuduće financirati i stvarni troškovi prijevoza, što dosad nije bio slučaj. U Vladi se očito nadaju da će se novim programom smanjiti stopa nezaposlenosti mladih koja je u dobnoj skupini od 15 do 24 godine nešto viša od 19 posto, a u skupini od 15 do 29 godina iznosi 33,6 posto.
