Novim Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, koji bi prije ljetne parlamentarne stanke trebao biti upućen u prvo čitanje u Sabor, širi se krug korisnika besplatne prave pomoći, smanjuje imovinski cenzus i pojednostavljuje procedura
ZAGREB Novim Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, koji bi prije ljetne parlamentarne stanke trebao biti upućen u prvo čitanje u Sabor, širi se krug korisnika besplatne prave pomoći, smanjuje imovinski cenzus i pojednostavljuje procedura.
Najavio je to ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavljajući Nacrt prijedloga Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na okruglom stolu održanom u Ministarstvu pravosuđa.
Sadašnji sustav besplatne pravne pomoći je neodgovarajuć, nefunkcionalan, postupak za dobivanje takve pomoći iznimno je složen, krug mogućih korisnika uzak. Broj zahtjeva za takvu vrst pomoći raste. Godine 2009., u prvoj godini primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, podneseno je 4.545 zahtjeva, a odobreno ih je bilo 3.182.
Lani je pak podneseno 7.068 zahtjeva od čega je njih 5.877 odoboreno. Novim zakonom namjerava se proširiti primarna pravna pomoć koja bi se ubuduće mogla dobiti za svaki pravni problem.
U krug potencijalnih korisnika uključit će se i dijete koje nema hrvatsko državljanstvo, a zatečeno je u Hrvatskoj bez pratnje odrasle, zakonski odgovorne osobe.
Imovinski kriteriji za dobivanje pomoći bit će blaži. Dosad je temelj bio prihod od nešto više od 2.700 kuna mjesečno po članu kućanstva, a ubuduće će to biti proračunska osnovica po članu kućanstva u iznosu od 3.326 kuna, te druga imovina u vrijednosti od 60 proračunskih osnovica.
Novi zakon ukinut će i zabranu promidžbe za pružatelje besplatne pravne pomoći (ovlaštene udruge, pravne klinike) jer je uočeno da zbog zabrane promidžbe mnogi građani i nisu upoznati s pravom na besplatnu pravnu pomoć.
