20. godina Hrvatske udruge poslodavaca

Mudrinić: Zaglavljeni smo u kružnom toku i borimo se za preživljavanje

Branko Podgornik

Zaglavili smo se u kružnom toku, ali nismo u grabi i za nas nije kasno, odgovorio je predsjedniku HUP-a premijer Zoran Milanović



ZAGREB Ulazak Hrvatske u EU je prijelomni trenutak u kojem ključni faktori trebaju postići konsenzus oko strategije gospodarskog razvoja, koji Hrvatskoj nedostaje već dva desetljeća. Postigli smo konsenzus za samostalnost države i za ulazak u EU, ali na gospodarskom polju nismo odabrali ni autoput, niti brzu cestu, nego smo ostali zaglavljeni u kružnom toku, koji se pohabao i na njemu vodimo borbu za preživljavanje, poručio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić na proslavi 20. obljetnice HUP-a.


– Vlada je u prvoj godini mandata propustila povući najteže ekonomske poteze. Previše se oslonila na strategiju rasta državnih investicija, koje se nisu dogodile. Povećano je ukupno opterećenje gospodarstva porezima i doprinosima, a Hrvatska je izgubila i kreditni rejting, naglasio je Mudrinić pred predsjednikom Republike Ivom Josipovićem, premijerom Zoranom Milanovićem, šefom Delegacije EU Paulom Vandorenom, te brojnim poslodavcima koji su kritizirali »neodlučne« i »neusklađene« Vladine poteze te vodili polemike s državnim dužnosnicima.


– Pozivanje na konsenzus je plemenito i dobro došlo, odgovorio je Milanović. No, teško ga je postići ako opozicija poziva na »demoliranje vlasti«, a od toga do psovke je samo je korak. Nije ga lako postići ni ako se sindikati toliko protive tri-postotnom smanjenju plaća u javnom sektoru i ako u raspravama o božićnicama i jubilarnim nagradama za zaposlene gubimo ispred očiju neke bitne stvari, rekao je premijer.




Zaglavili smo se u kružnom toku, ali nismo u grabi i za nas nije kasno, rekao je Milanović. Odbacio je kritike da je Vlada neodlučna. NIje točno, kaže, da je opterećenje gospodarstva povećano, jer su mu smanjeni doprinosi i parafiskalni nameti, a teret je prebačen na sve građane putem većeg PDV-a. Milanović je pozvao sindikate i poslodavce na nastavak dijaloga, upozorivši da sve što Vlada radi ima za cilj »stvaranje radnih mjesta, socijalne stabilnosti i sigurnosti«.


Josipović je pozvao sindikate i poslodavce na dogovor o zajedničkim ciljevima. Istaknuo je da će hrvatska poduzeća u EU trebati povećavati izvoz i konkurentnost, ali je poslodavcima rekao da »smanjvanje cijene rada ne može biti jedini način za povećanje konkurentnosti«. Hrvatska, kaže, mora zadržati mlade ljude.


– Hukanje tamnoputim igračima, pjevanje ustaških pjesama, paljenje zastava nacionalnih manjina, nered i huliganstvo, nestat će samo ako mladima uz etičke poruke osiguramo budućnost i radna mjesta, upozorio je predsjednik.


U raspravi su poslodavci prigovorili Vladi da previše oklijeva sa smanjivanjem troškova države i javnih poduzeća, koji opterećuju privatni sektor i slabe mu konkurentnost dok država ulazi u EU. »Sve tvrtke koje žele ostati na nogama, morat će biti profitabilne. Poduzeća će morati otvarati nova tržišta i smanjivati sve moguće troškove, pa neće biti uvjeta za otvaranje pola novog radnog mjesta, a kamoli za više od toga«, upozorio je Branko Roglić (Orbico). Emil Tedeschi iz Atlantic grupe smatra nedopustivim da se teret nedjelotvornih javnih poduzeća prebacuje na privatni sektor.


– Stanje se ne mijenja zato što nema reformi u zdravstvu i mirovinskom sustavu. Tu nisu potrebna kresanja, nego postizanje izvrsnosti, da bi usluge javnog sektora bile jeftinije, rekao je Franjo Luković (Zagrebačka banka), što je publika popratila pljeskom. Na to je, međutim, začuđeno reagirao potpredsjednik Vlade Branko Grčić.


– Kako vi mislite riješiti probleme mirovinskog sustava, a bez kresanja? Recite to, nemojte govoriti napamet, zamolio je Grčić, ali nije dobio ni odgovor, niti pljesak. Luković je odgovorio da se neka rješenja u mirovinskom sustavu mogu naći »pravednijom preraspodjelom«, ali je dodao kako je javnom sektoru ipak potrebno smanjenje troškova, kao i privatnome. Grčić, pak, tvrdi da poduzeća svoju konkurenost ne moraju povećavati samo smanjivanjem troškova, nego ulaganjima u inovacije i tehnologiju.