Obveza DORH-a da u takvim sporovima da procjenu vjerojatnosti uspjeha motivirana je očito željom države da se ne vode sporovi manje vrijednosti u kojima država ima male šanse, bilo za pobjedu, bilo da se naplati ako slučaj dobije
ZAGREB Državno odvjetništvo (DORH) koje u građanskim ili upravnim sporovima zastupa državu morat će ubuduće Vladi, pojedinom ministarstvu ili državnom tijelu kojeg zastupa na sudu dati procjenu ishoda spora kojeg vodi u njihovo ime. Dogodit će se to ukoliko Vlada, pa onda i Sabor prihvate izmjene Zakona o državnom odvjetništvu što ih priprema Ministarstvo pravosuđa, a kako naš list doznaje među značajnijim promjenama su one koje se tiču postupanja DORH-a dok na sudu zastupa državu.Tako će DORH na temelju podataka koje je dobio od tijela kojeg zastupa na sudu i na temelju zakona koji će se primjenjivati u tom sporu morati dati procjenu vjerojatnosti uspjeha, doznajemo od naših izvora. Trenutno je država stranka u 20 tisuća sporova što ih u njezino ime vodi građanski odjel DORH-a, a prema dostupnim podacima u 17 tisuća sporova je tuženik, dok je ona sama nekoga tužila u tri tisuće sporova. Ukupna vrijednost tih sporova je 8,6 milijardi kuna s time da se osam milijardi kuna odnosi na sporove u kojima su, primjerice, građani ili tvrtke tužili državu. Obveza DORH-a da u takvim sporovima da procjenu vjerojatnosti uspjeha motivirana je očito željom države da se ne vode sporovi manje vrijednosti u kojima država ima male šanse bilo za pobjedu, bilo da se naplati ako slučaj dobije. To bi značilo da će se, ali tek nakon mišljenja DORH-a, država u većem broju slučajeva nego dosad odlučivati za nagodbu s građanima. Vladino povjerenstvo koje je zaduženo za predlaganje mirnog rješavanja sporova i dalje bi najvjerojatnije nastavilo s radom, ali bi novo zaduženje DORH-a smanjilo broj slučajeva na sudu. Bit će zanimljivo vidjeti i kako će DORH reagirati na novu ulogu koja mu daje nešto više odgovornosti kad je u pitanju zastupanje države.Državno odvjetništvo trebalo bi prema novim zakonskim odredbama koje se pripremaju voditi i jedinstvenu evidenciju o postupcima u kojima zastupa državu radi zaštite njezinih imovinskih prava i interesa pred sudovima, pred upravnim tijelima ali i međunarodnim i stranim sudovima. Imat će i obvezu izvijestiti Vladu i Ministarstvo pravosuđa o podacima iz te evidencije. Državna tijela obvezna su imenovati koordinatore za suradnju s DORH-om, kako bi mu davali sve podatke i upute za rad, a ako to ne čine posao je Državnog odvjetništva da o tome izvijesti Vladu i Ministarstvo pravosuđa. Kako bi se Hrvatska uskladila s europskim propisima, novi će zakon donijeti i odredbe koje bi spriječile situacije u kojima se protiv iste osobe za isto kazneno djelo vode usporedni kazneni postupci u dvije ili više zemlja članica EU-a. Zbog toga bi DORH, kad dozna da se u drugoj državi članici EU-a, vodi usporedni kazneni postupak protiv iste osobe na osnovu istih činjenica, trebao kontaktirati nadležna tijela te države kako bi se postigao dogovor oko što učinkovitijeg rješavanja slučaja. Ako kazneni progon u drugoj državi članici bude pravomoćno okončan, državno odvjetništvo će odustati od kaznenog progona ili od optužbe te o tome obavijestiti nadležni sud.Odluka Vijeća Europske unije propisuje i osnivanje timova za provođenje zajedničkih istraga, prvenstveno radi sprječavanja kaznenih djela terorizma te trgovine drogom i ljudima. U novi zakonski prijedlog tako će trebati ugraditi i odredbe koje uređuju osnivanje i postupanje zajedničkih istražiteljskih tijela. DORH bi ubuduće mogao osnivati zajednički istražiteljski tim s tijelima jedne ili više članica EU-a, a kada taj zajednički istražiteljski tim djeluje u Republici Hrvatskoj njegov voditelj je predstavnik nadležnog županijskog državnog odvjetništva ili USKOK-a.
