RIJEKA – Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u Guvernerovoj palači na koju je ove godine došao i premijer Zoran Milanović obilježen je 3. maj, Dan oslobođenja grada Rijeke.

– U Rijeci znamo da je antifašizam, uz velike žrtve u narodnooslobodilačkoj borbi, omogućio da danas grad i cijeli naš kraj bude slobodan, da govorimo svojim jezikom, da živimo u miru. Jednako kao što europska zajednica, u koju za manje od dva mjeseca ulazimo, njeguje antifašizam i smatra ga temeljem društva koje stvaramo. To znači da ne zaboravljamo i ne zanemarujemo, ne skrivamo pod tepih, ne sramimo se to reći. Antifašizam je dio riječkoga identiteta i zato antifašistički borci i antifašisti, za nas u Rijeci, nikada nisu i neće biti samo gosti na ovakvim svečanim akademijama. To znači da je naša obveza novim generacijama prenijeti tu istinu i čuvati sve ono dobro i vrijedno što danas gradimo, izjavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. On je podsjetio da je prije 68 godina Bitka za Rijeku, uz ogromne žrtve, vratila slobodu gradu koji su, kroz stoljeća, mnogi željeli, pa i D’ Annunzio koji je, dvadesetih godina, baš u Rijeci, želio u krvi demonstrirati začetke fašizma u Europi.

Obersnel: Obranjeno je pravo na suživot i multukulturalnost

– Tom velikom pobjedom Rijeka se opet vratila u svoje hrvatsko okrilje. Nekoliko godina kasnije, upravo na mostu preko Rječine maršal Tito rekao je: »Na ovom historijskom mjestu, zbrisana je za vjekove granica koje je tu umjetno bila postavljena. Budite jedinstveni, živite u bratstvu, slozi i ljubavi, jer to je zalog našeg prosperiteta, to je garancija da ćemo mi izgraditi porušenu Rijeku, da ćemo podići naše tvornice, naše škole, naše kulturne ustanove, naš bolji i sretniji život.« Obranjeno je, dakle, pravo na suživot, različitost i multikulturalnost čime se danas ponosimo i upravo nas to već stoljećima povezuje s europskim identitetom kojem pripadamo. Danas su pred nama, na ovim temeljima antifašističke borbe i slobode koju su izborili hrvatski branitelji, novi izazovi. Borimo se s krizom koja nas je potaknula da još čvršće utvrdimo prioritete, naglasio je Obersnel. 

Riječki je gradonačelnik dodao da u europskoj Hrvatskoj nema mjesta za govor mržnje.

– U europskoj Rijeci svi su doma, a gosti su dobrodošli i primljeni otvoreno i bez predrasuda. Ovdje se generacijama gradi tolerancija i multikulturalnost, suživot i razumijevanje. To je Rijeka koja je odavno dio europske kulture i civilizacije. I baš zato Rijeka danas mora ostati svoja – sa sveučilištem, investicijama, ljudskom solidarnošću i otvorenim duhom koji zna prihvatiti gotovo sve osim mržnje, netolerancije i isključivosti. I zato treba ponoviti da, bez žrtvi i pobjeda antifašističkih boraca i hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, Rijeka nikada ne bi bila grad kakav je danas, grad, koji su mnogi željeli, ali je znao sačuvati svoje vrijednosti i svoj identitet, zaključio je Obersnel.

Bitka za Rijeku

Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Sladić Keserović podsjetio je da je Bitka za Rijeku bila odlučujuća za oslobođenje jer su se njom rješavala mnoga vojna i politička pitanja značajna za uređenje novonastale države Jugoslavije.

– Borbe za Rijeku počinju 21. travnja 1945. godine i prvo se oslobađa Sušak, a zatim se nastavljaju borbe za oslobađanje Rijeke. Borci III. bataljuna 19. divizije slamaju posljednji obruč oko Rijeke i tako je grad oslobođen 3. svibnja 1945. godine uz ogromne ljudske i materijalne žrtve. Ostatak neprijateljskih snaga se povlači i pri povlačenju ruši i uništava riječku luku, tvornice, mostove i zgrade, a grad je u plamenu. Da bi konačno, 7. svibnja 1945. godine, zapovjednik njemačkih oružanih snaga 97. korpusa u selu Zagorje kod Ilirske Bistrice potpisao bezuvjetnu kapitulaciju, podsjetio je Keserović, dodavši da je Europa zasnovana i stvorena na antifašizmu i da će tako ostati.

– Ovim našim današnjim slavljem ujedno slavimo i pobjedu saveznika antifašističke koalicije nad nacifašizmom, pobjedu nad strašnom ideologijom mraka i zločina. Sada naša Rijeka kao jedinstveni grad sa Sušakom predstavlja simbol spajanja i slobode ugodne za život njenih građana. Nažalost, opet 1991. godine ponavlja se ratni sukob koji je konačno rezultirao raspadom bivše Jugoslavije. Ali su naši domoljubi, antifašisti, sinovi i unuci, borci Domovinskog rata 1991. godine prepoznali opasnost koja prijeti Hrvatskoj pa su na vrijeme krenuli u borbu za slobodu s Delte da bi sačuvali ono što su borci iz Drugog svjetskog rata oslobodili, izjavio je Keserović.