– Bilo je puno zlouporaba kad su u pitanju pravilnici, uredbe o ustrojstvu i primjena koeficijenata ali i dodataka, pojasnio je Linić. Takve stvari dosad su se provlačile ispod radara jer je svako ministarstvo za sebe obračunavalo plaće, a sada se te plaće isplaćuju preko COP-a. Taj sustav, na osnovu uredbi o ustrojstvu pojedinog ministarstva, dopušta isplatu plaća za, primjerice, onoliko tajnica i referenata koliko je tim uredbama propisano. Tako je onemogućena dosadašnja praksa da se za određeno radno mjesto koje nosi veće koeficijente ni dodatke isplati deset plaća iako je ustrojstvom predviđeno da u pojedinom ministarstvu ima samo pet radnih mjesta tog ranga. 

  Važni koeficijenti

Koliko će biti ukupna ušteda u proračunu kad se u COP uključe svi zaposleni nitko ne želi predviđati, ali samo na službenicima koji trenutno tako primaju plaću ta bi ušteda mogla biti oko pola milijarde kuna. 

   U sljedećim mjesecima u sustav centralnog obračuna plaća trebala bi se uključiti ministarstva unutarnjih poslova i obrane, a krajem godine zaposleni u obrazovnom sustavu i zdravstvu, pa će mjesečne uštede sigurno biti znatno veće. Do kraja godine tako bi u sustavu trebalo biti svih 240 tisuća zaposlenih u javnom sektoru. 

Ranije dubioze

Argument im je i to da su se prihodi i u ožujku i u travnju počeli popravljati. Tako bi do kraja godine državni proračun trebao ostati na planiranom deficitu od 10,24 milijarde kuna, što je samo za dvije milijarde kuna više nego što je manjak bio u prva tri i pol mjeseca. 

   U Ministarstvu ističu da je to uspjeh jer je riječ o smanjenju u odnosu na 2011. godinu kad je prethodan HDZ-ova Vlada imala deficit od 14,7 milijarda kuna, no taj bi se deficit mogao korigirati na više od 20 milijardi kuna. Naime, uskoro bi Eurostat mogao izaći s procjenama deficita za Hrvatsku za prošle godine i tu se očekuju promjene jer će Eurostat u izračun uključiti obveze u onim godinama kad su one nastale. U Ministarstvu financija procjenjuju da će deficit iz 2011. od 14 milijardi, prema Eurostatovoj metodologiji biti povećan na nešto više od 20 milijardi kuna, odnosno rast će s nešto više od 5 posto BDP-a na oko 7 posto. 

   – Ogromne dubioze brodogradnje, koje smo financijski isplatili u 2012. godini, nastale su ranije, kao i dubioze u zdravstvu od pet milijardi kuna koje sada rješavamo, pojasnio je Linić, dodajući kako je deficit od deset milijardi kuna planiran za ovu godinu veliki deficit, ali je i veliko smanjenje u odnosu na 20 milijardi kuna.