Zastarjeli protokol liječenja koji se primjenjuje u hrvatskim bolnicama skuplji je, a preživljavanje oboljelih kraće nego u državama Europe upozoravaju u udruzi Mijelom CRO, koja bezuspješno traži uvrštenje triju lijekova u liječenje
ZAGREB Novi lijekovi za liječenje multiplog mijeloma, zloćudne bolesti krvi, u rutinskoj su primjeni u većini europskih zemalja no hrvatskim su pacijentima uglavnom nedostupni. Zastarjeli protokol liječenja koji se primjenjuje u hrvatskim bolnicama skuplji je, a preživljavanje oboljelih kraće nego u državama Europe, posebno kod dobnih skupina mlađih od 65 godina, upozoravaju u udruzi Mijelom CRO, koja zajedno sa stručnjacima već godinama od zdravstvenih vlasti bezuspješno traži uvrštenje triju lijekova, talidomida, bortezomiba i lenalidomida u liječenje hrvatskih pacijenata.
Kako kažu u HZZO-u, za lijek Velcade zaprimljena je aplikacija za uvrštenje na listu lijekova i prijedlog je u razmatranju.
– Nositelj odobrenja predao je prijedlog za uvrštenje lijeka u Osnovnu listu lijekova i na Popis posebno skupih lijekova, no još nije donesena odluka o uvrštenju – odgovaraju iz HZZO-a.
Novi lijekovi za mijelom dostupni su pacijentima ako to odobri liječnik-specijalist i bolničko povjerenstvo, ovisno o raspoloživim sredstvima bolnice, podsjećaju iz Ministarstva.
– O uvrštenju novih lijekova na listu odlučuje HZZO vodeći računa o novim lijekovima na tržištu. Podržavamo uvrštenje svih lijekova koji pridonose boljem liječenju, u skladu s raspoloživim sredstvima – poručuju iz ministarstva.
– Mijelom je jedna od rijetkih zloćudnih bolesti gdje se pojavilo puno novih lijekova, ali su našim pacijentima nedostupni. Jedan od tih lijekova, Valcade, na listi je skupih lijekova, ali je to gotovo besmislen trošak. Pacijenti ga primaju tek u trećoj liniji liječenja, kad su već fizički oslabjeli. Puno bi ekonomičnije i zdravstveno primjerenije bilo primjenjivati Velcade i u ranijim fazama – upozorava Mira Armour, izvršna direktorica udruge koja traži primjenu suvremenih lijekova u liječenju pacijenata s mijelomom. »U EU je na snazi nova direktiva koja zahtijeva da se oboljelima od rijetkih bolesti osigura brzi pristup liječenju u zemljama članicama. Tražimo da se tako postupi i u Hrvatskoj«, poručuje Armour.
Treća linija
Lijek Velcade (bortezomib) u Hrvatskoj je registriran 2006. kao treća linija terapije i primjenjuje se za liječenje bolesnika nakon drugog relapsa ili progresije bolesti. U Europi i svijetu isti se lijek koristi i u ranijim fazama liječenja i pokazao se neophodan u produžavanju života. Talidomid i lenalidomid u Hrvatskoj nisu registrirani, većina bolesnika nabavlja ih o vlastitom trošku, a u iznimnim slučajevima troškove plati bolnica. Praksa je pokazala da su ovi lijekovi rezultirali poboljšanjem preživljenja bolesnika, a kompletna se remisija bolesti postiže kod velikog broja bolesnika. U zadnjih se desetak godina preživljavanje pacijenata s ovom bolešću udvostručilo i iznosi između šest i 10 godina, a kod nekih pacijenata i do 20 godina.
Službeni zahtjev za primjenom ovih lijekova u hrvatskih pacijenata s multiplim mijelomom Ministarstvu zdravlja upućen je prije više od godinu dana, a odgovor do danas nije stigao.
– Svi smo svjesni da nema novaca, ali bi nekakav respekt u komunikaciji morao postojati. Ne znam čemu služe sastanci s ministrom, ako nema namjere da nam se pomogne – pita se Armour.
– Šteta je da se tako efikasan lijek pacijentima daje tako kasno, kad je bolest uznapredovala. Kad bi se terapija započela ranije dala bi bolje rezultate, a to bi i za zdravstveni sustav bilo financijski isplativije – ističe prof.dr. Damir Nemet, pročelnik Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb. Dok sve nove lijekove pacijenti uglavnom moraju platiti sami, u ovoj bolnici u specifičnim slučajevima trošak liječenja preuzima bolnički budžet.
U razmatranju
Hrvatska ima najnapredniju hematologiju u ovom dijelu Europe, a po dostupnosti lijekova smo među zadnjima, upozorava Nemet, te navodi kako se spomenuti lijek već u prvoj liniji liječenja primjenjuje u susjednoj BiH i Srbiji, a u Sloveniji se odmah daje svim pacijentima s mijelomom.
Osim što su u najlošijoj poziciji u regiji, hrvatski su pacijenti s mijelomom zakinuti i u odnosu na bolesnike s limfomom ili leukemijom, koji imaju pristup novim skupim lijekovima poput Gliveca.
Od mijeloma u nas godišnje oboli oko 200 osoba, a oko 600 je pacijenata trenutačno na nekoj od terapija. Terapija lijekom Valcade (bortezomib) kroz osam ciklusa stoji u prosjeku 20.000 eura, no hrvatski je pacijenti nažalost dobivaju prekasno.
