Nije jasno ni kako je Vlada došla do iznosa od 627 milijuna kuna, jer bi to značilo da se AUDIO dionice Janafa prodaje po cijeni koja je i više od 20 posto veća od trenutne cijene na burzi
ZAGREB – Prihodi državnog proračuna bit će u ovoj godini 1,5 milijardu kuna manji od planiranih zbog toga jer Vlada u ovoj godini procjenjuje da će rast BDP-a biti 0,7 posto, a ne 1,8 posto kako su Banski dvori vjerovali u studenom prošle godine. No, takav manjak prihoda neće stvoriti dodatnu rupu u proračunu, jer je Ministarstvo financija barem za ovu godinu pronašlo načina da namakne 1,257 milijardi kuna iz neporeznih prihoda. T
ako se očekuje povećanje prihoda koji u proračun uplaćuje Hrvatska narodna banka i to u iznosu od 380 milijuna kuna, a 250 milijuna kuna Vladi bi kao svom drugom najvećem dioničaru trebala uplatiti ina iz svoje dobiti. Ni sadašnja vlada, kao ni ona Jadranake Kosor, nije odoljela tome da »zagrabi« u Ininu dobit kad se otvore rupe u proračunu, iako su na početku mandata najavljivali da će toj kompaniji ostavljati cijelu dobit kako bi Ina što više investirala. Kako se doznaje plan je da se dioničarima, Vladi i MOL-u isplati, polovica zadržane dobiti iz Ine.
No, posebno je zanimljiv manevar kojim će u proračun stići 627 milijuna kuna. Država će do tih sredstva stići tako što će sama sebi prodati dionice Janafa, odnosno jedna njezina agencija prodat će dionice drugoj. Plan je da Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) svojih nešto više od 26 posto dionica Janafa proda Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Tako će AUDIO podići kredit i uplatiti HANDA-i novac i on će postati dio prihoda državnog proračuna jer je ta agencija od ove godine uključena u proračun. Na taj način država će dobiti dodatnih 627 milijuna kuna, a da to neće utjecati na deficit njezinog proračuna. No, u izvješću o konsolidiranom proračunu to će se zaduženje ipak morati vidjeti jer je AUDIO, zajedno s Hrvatskim vodama i Hrvatskim cestama, izvanproračunski fond koji je uključen u konsolidirani proračun.
Običaj da se država zadužuje preko izvanproračunskih fodnova, najčešće preko bivšeg Fonda za privatizaciju iz kojeg je nastao AUDIO, nije nikakva novost i njime su se koristile sve dosadašnje Vlade, čemu nije odoljela ni sadašnja. Nakon što AUDIO preuzme više od 25 posto dionica Janafa bit će zanimljivo vidjeti će li mu Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odrediti obvezu objave ponude za kupnju preostalih dionica Janafa, što po zakonu moraju učiniti svi koji su stekli 25 posto dionica. U tom bi slučaju AUDIO mora imati i osigurana sredstva za otkup preostalih dionica, a jedina sreća mu je što je većina dionica u vlasništvu države ili državne tvrtke HEP pa ih doista ne bi trebao kupiti. Nije jasno ni kako je Vlada došla do iznosa od 627 milijuna kuna, jer bi to značilo da se AUDIO dionice Janafa prodaje po cijeni koja je i više od 20 posto veća od trenutne cijene na burzi.
Bilo kako bilo, na kraju će Vlada u proračun skupiti 113,4 milijarde kuna što je samo 254 milijuna manje od prvotnog plana. Novac od Ine, HNB-a i AUDIO-a tako će pokriti manje prihode od PDV-a, doprinosa, trošarina.
Što se tiče rashoda njih je Vlada smanjila za 874 milijuna kuna, pa će oni iznositi 123,6 milijardi kuna, te je novi plan za deficit državnog proračuna 10,2 milijarde kuna, što je 700 milijuna kuna manje nego je zamišljeno krajem prošle godine.
Što se tiče izvanproračunskih korisnika, AUDIO-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, njihov je manjak 1,3 milijarde kuna. I dok su zbog kupnje Janafa rashodi izvanproračunskih korisnika povećani, za 1,1 milijardu kuna smanjit će se troškovi Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta, jer pojedine projekte nisu pripremile i, kako tvrde u Vladi svejdno ne bi potrošile taj novac.
Tako će na kraju manjak konsolidirane opće države, u što su uključeni izvanproračunski fondovi, biti 11,5 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, što je smanjenje u odnosu na planiranih 3,9 posto BDP-a.