Jačanje međusobne gospodarske suradnje potvrđeno je potpisivanjem nekoliko ugovora između vlade Hrvatske i Azerbajdžana
ZAGREB – Devetnaest hrvatskih tvrtki posluje u Azerbajdžanu ili su pred sklapanjem poslova u toj energentima bogatoj kavkaskoj zemlji, a nakon sastanka gospodarstvenika i dužnosnika dviju zemalja u ponedjeljak u Zagrebu očekuje se još niz konkretnih poslova, ocijenili su u sudionici hrvatsko-azerbajdžanskog poslovnog foruma.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i azerbajdžanski kolega Ilham Alijev, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, također su bili na sastanku na kojem je svoje proizvode i usluge ponudilo 30-tak hrvatskih tvrtki poput Viadukta, Končara, Uljanika, Plinacroa, Leda i Geofotoa.
»Rezultate sastanka najbolje je sažeo predsednik Alijev koji je je rekao kako je očekivao informativni sastanak, a on se pretvorio u operativni«, izjavio je novinarima predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević nakon foruma u hotelu »Esplanade«.
»Postoji veliki potencijal u hrvatskom nastupu i tehnologijama na azerbajdžanskom tržištu i u azerbajdžanskom kapitalu za investiranje u Hrvatsku«, ocijenio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Energetika, graditeljstvo, farmaceutika, infrastruktura, medicinske usluge i prehrambena industrija glavna su područja na kojima Hrvatska može biti zanimljiva Azerbajdžanu, zemlji koja u idućem desetljeću želi udvostručiti sektore koji nisu oslonjeni na plin.
Od konkretnih poslova razgovaralo se o ulaganju Azerbajdžana u gradnju medicinsko-rehabilitacijskog centra kod Biograda, a Geofoto je pred potpisivanjem 99,2 milijuna eura vrijednog ugovora o izradi vojnog geoinformacijskog sustava po standardima NATO-a.
»Azerbajdžan je ono što je Dubai bio prije 10 godina, sa spektakularnim rastom i razvojem iza kojeg stoji najbolja nafta i zemni plin. No, Azerbajdžan razvija i visoke tehnologije i to je nama posebno zanimljivo«, istaknuo je Zvonko Biljecki, predsjednik Uprave Geofotoa koja od 2008. posluje na azerbajdžanskom tržištu.
Svoje kapacitete ponudio je i Plinacro u slučaju realizacije plinovoda iz Kaspijskog jezera prema Europi, koji bi bio strateški važan budući da Hrvatska 25 posto nafte uvozi upravo iz Azerbajdžana.
Dok su političari i poslovni ljudi razgovarali o jačanju gospodarske suradnje, pred Esplanadom je skupina hrvatskih aktiviska prosvjedovala protiv Alijeva optužujući ga za gušenja ljudskih prava u svojoj zemlji.
»Živimo u svijetu u kojem se politički i gospodarski odnosi pokreću interesima. U prostoru dobrih političkih i gospodarskih odnosa širi se prostor slobode. Bez ovog prvog, ovo drugo teško ide«, rekao je Vidošević.
Potpisano nekoliko ugovora
Hrvatski premijer Zoran Milanović i predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev potvrdili su u ponedjeljak u Zagrebu interes za konkretne projekte tvrtki iz obiju zemalja na području brodogradnje, turizma, ICT tehnologije, energetike i infrastrukture, priopćeno je iz Banskih dvora.
Sugovornici su bilateralne odnose ocijenili prijateljskima, bez otvorenih pitanja, uz perspektivu jačanja međusobne gospodarske suradnje, što je potvrđeno potpisivanjem nekoliko ugovora između vlade Hrvatske i Azerbajdžana.
Prema priopćenju, Milanović je pohvalio gospodarski napredak Azerbajdžana u posljednjem desetljeću i potvrdio interes za opskrbom hrvatskog tržišta plinom iz Kaspijskog jezera.
Alijev je hrvatskog premijera upoznao s trenutnom sigurnosnom i političkom situacijom u regiji Zakavkazja te s odnosima svoje zemlje sa susjedima, a Milanović je istaknuo predanost Hrvatske miroljubivom rješavanju sporova te osiguravanju političke stabilnosti u cilju dugoročnog blagostanja regije, navodi se u vladinu priopćenju.
