Tko će biti novi papa?

Vatikan spreman za konklave: Kardinal Scola već ima 40 glasova?

Tihomir Ponoš

Milanski nadbiskup trebao bi biti favorit koalicije dijela talijanskih kardinala i dijela čvrstih sljedbenika Benedikta XVI. Kurijalni kandidati podupiru, čini se, nadbiskupa Sao Paola, kardinala Odila Scherera 



U Vatikanu je sve spremno za početak konklava. Sikstinska kapela za posjetitelje je zatvorena još u utorak, na njen je krov montiran dimnjak, zapravo sredstvo komunikacije kardinala u konklavama s vanjskim svijetom putem kojega izvješćuju o rezultatu svojih izbornih napora, montirane su i dvije peći u kojima se spaljuju glasački listići kardinala. Predstojnik Tiskovnog ureda Svete stolice Federico Lombardi očekuje da će konklave kratko trajati jer s četiri glasanja dnevno kardinalima je jednostavno usmjeriti glasove prema onom kandidatu »koji može osigurati najsnažniji konsenzus«, kazao je Lombardi. 



Mnoge će oči od utorka popodne biti uperene u dimnjak instaliran na krovu Sikstinske kapele, piše u ponedjeljak National Catholic Reporter i, ako ne želite na njega motriti cijeli dan, objašnjava u koje doba dana treba očekivati pojavu dima i objavu o tome je li izabran novi poglavar Katoličke crkve. Sve dok novi papa ne bude izabran, dvaput na dan, oko podneva i oko 19 sati, iz dimnjaka će se uzdići crni dim. Bijeli dim se može očekivati u isto vrijeme, ali i prije, oko 10.30 ili oko 16.30, dobije li netko od kardinala dvotrećinsku većinu u prvom prijepodnevnom ili prvom popodnevnom krugu glasovanja. Naime, kardinali glasuju četiri puta na dan, dvaput ujutro i dvaput popodne. Ne bude li izbora, listići se ne spaljuju na kraju svakog glasovanja, nego jednom na kraju jutarnjeg turnusa i jednom na kraju popodnevnog. U slučaju izbora listići se spaljuju odmah.Boja dima često je u povijesti bila neprepoznatljiva. Kada je izabran Benedikt XVI. dim je bio sivkast i zbunbio je i novinare i sve ostale koju su pratili konklave. Ako se dim pojavi oko 10.30 ili oko 16.30 gotovo je sigurno da je »bijel« bez obzira na boju. To, međutim, neće vrijediti za dim oko podneva ili oko 19 sati. Vatikan u tom slučaju ima rezervni plan. Zvona bazilike svetog Petra koja moraju potvrditi da je papa izabran. (Hina)


  U iščekivanju izbora novog pape, glavna je medijska tema nagađanje o favoritima i rasprava o klanovima unutar Kardinalskog zbora. Mediji su izvijestili da je milanski nadbiskup, kardinal Angelo Scola, već prikupio četrdesetak glasova. On bi trebao biti favorit koalicije dijela talijanskih kardinala i dijela čvrstih sljedbenika Benedikta XVI. koji je, imenovavši većinu kardinala koji ulaze u konklave, uvelike oblikovao to biračko tijelo. Sam Benedikt XVI. favorizirao je Scolu kojega je 2002. papa Ivan Pavao II. imenovao mletačkim patrijarhom, a sljedeće godine kardinalom. Prije dvije godine Benedikt XVI. prebacio je Scolu iz crkveno važnog položaja u Veneciji u Milano, na crkveno još važniji položaj milanskog nadbiskupa. Bio je to jasan znak da ozbiljno računa s njim i da u njemu vidi mogućeg novog papu. 


 Prestižna nadbiskupija




Milanska nadbiskupija jedna je od najvažnijih u katoličkom svijetu i dužnost tamošnjeg nadbiskupa donosi velik prestiž. No, povijest konklava od početka 20. stoljeća pokazuje da je možda pogodnije biti mletački patrijarh nego milanski nadbiskupu trenutku ulaska u konklave. Tri su mletačka patrijarha u tom razdoblju izabrana za papu (Pio X., Ivan XXIII., i Ivan Pavao I.), a na Petrovu stolicu zasjela su dva milanska nadbiskupa (Pio XI., i Pavao VI.).


  Kurijalni kandidati, možda u nedostatku vlastitog izrazito snažnog kandidata, podupiru, čini se, nadbiskupa Sao Paola, kardinala Odila Scherera. Scherer je sedam godina, od 1994. do 2001. godine, službovao u Vatikanu, u Kongregaciji za biskupe, a za nadbiskupa je imenovan 2007. godine. 


  Ako je doista točno da Scola u konklave ulazi s 40 glasova, onda je njegova početna pozicija doista izvrsna. No, to u konačnici ništa ne mora značiti, jer ako i ima tih 40 glasova, nedostaje mu ih još 37. Procjenjuje se da bi u slučaju da papa bude izabran već u srijedu, to vjerojatno bio upravo Scola.  

Glasni Amerikanci


U pripremama konklava, općim kongregacijama održavanim prošlog tjedna, posebno su u javnosti glasni bili američki kardinali, a kao njihov svojevrsni glasnogovornik nametnuo se nadbiskup Chicaga, kardinal Francis Eugene George. Oni nisu mnogo zborili o teološkim pitanjima, ali jesu o reorganizaciji Crkve, posebno Vatikana i nužnosti poboljšanja i ubrzanja komunikacije s vjernicima. Većina smatra da američki kardinali, iako vrlo glasni, ni izbliza nisu toliko utjecajni, ali u konklave ih ulazi 11, što im daje glasačku težinu koja se, kako navodi La Stampa, uvelike priklonila Scoli.  

  Sjeverna Amerika ima svog pritajenog favorita za novog rimskog biskupa. Naime, u slučaju da u izbornom boju između Scole i Scherera (dođe li do njega uopće) postane jasno da niti jedan od njih dvojice ne može osvojiti potreban broj glasova, mnogi vide kanadskog kardinala, prefekta Kongregacije za biskupe Marca Ouelleta kao mnogim strujama unutar Katoličke crkve prihvatljivog kandidata.