Oko 14 tisuća umirovljenika kojima se zbog ovrhe uskraćivala cijela ili polovica mirovine, od ovog će mjeseca opet na račune dobivati dvije trećine penzije. No, nekima će mirovine kasniti, dobit će ih do 15. umjesto do 10. ožujka
ZAGREB Oko 14 tisuća umirovljenika kojima se zbog ovrhe dosad uskraćivala cijela ili polovica mirovine, od ovog će mjeseca ponovno na svoje račune dobivati dvije trećine mirovine. No, zato će nekima od njih mirovine kasniti, odnosno dobit će ih do 15. umjesto do 10. ožujka. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mole umirovljenike za razmijevanje zbog kašnjenja, te objašnjavaju da moraju napraviti novu obradu svih predmeta u kojima se umirovljenicima zbog ovrhe plijenilo više od jedne trećine mirovina, a u najvećem broju slučajeva radi toga što su sami potpisali izjavu po kojoj pristaju na pljenidbu cijele mirovine.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je na konferenciji za novinare da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u drugoj polovini 2012. porasla za 0,4 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, te da su istovremeno za 2,1 posto povećani troškovi života.
– Zbog toga od 1. siječnja za 1,25 posto bit će povećane mirovine, pa će umirovljenici na mirovinama za ožujak dobiti i to usklađenje, najavio je Mrsić.
Ministarstvo financija stavilo je takve izjave izvan snage i sada se građanima može plijeniti samo jedna trećina mirovine ili plaće, pa HZMO sada za svaki pojedini slučaj mora napraviti novi izračun o tomu kolika će se sredstva skidati s računa penzionera svaki mjesec. To je i razlog zbog kojeg će dio mirovina doći nešto kasnije.
Najveći dio izjava o tome da im se može plijeniti mirovina do punog iznosa umirovljenici su potpisali u razdoblju od 2005. do 2008. godine, a Ustavni sud je 2009. godine ukinuo rješenje o ovrsi na cijeli iznos plaće jer je »protivno vladavini prava da se radnicima plijeni cjelokupna plaća zaobilazeći odredbe koje štite dvije trećine neto plaće«. Od tada su umirovljeničke udruge inzistirale da se ta odluka Ustvanog suda pretvori u praksu i primjenjuje i na umirovljenike, jer su njihova primanja također proizišla iz rada. No, tek tri godine kasnije .
Kad su ovrhe mirovina u pitanju, s računa oko 14 tisuća umirovljenika svaki je mjesec skidano više od 31 milijuna kuna, što znači da su u prosjeku zbog ovrhe ostajali bez iznosa koji je nešto veći od prosječne mirovine. Takve obveze, kažu nam u jednoj umirovljeničkoj udruzi, uglavnom su prihvaćali umirovljenici s mirovinama većim od prosječne i često jer su željeli pomoći djeci kao jamci za neki kredit, pa se znalo događati da umirovljeniku koji ima mirovinu od četiri tisuće kuna, nakon ovrhe na računu ostane 500 kuna.
