Jovanović traži štednju: Do zvanja docenta tek nakon 10 godina asistenture

Ovakav je naputak izazvao loše reakcije u znanstvenoj javnosti, koja je poziv na maksimalno produljenje asistenture protumačila kao kočenje napredovanja i poticanje negativne selekcije

ZAGREB – Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović pozvao je sveučilišta da zbog krize racionaliziraju troškove i u pogledu napredovanja. Tako bi sveučilišta, preporučuje Jovanović, asistentima trebala produljivati taj status do isteka maksimalnih deset godina, koliko dopušta zakon, a tek onda birati ih u znanstveno-nastavna mjesta docenta.

U situaciji kada je proračun znanosti i obrazovanja toliko smanjen da ne može osigurati ni minimalna sredstva za normalno funkcioniranje sustava, otpuštanjem zaposlenika iz najviših znanstvenih kategorija i radikalnim smanjenjem broja asistenata želi se reducirati sredstva za znanstveni rad. Nekultivirana hrvatska politika nije u stanju sagledati pogubne posljedice takve »uštede«, a niti ju se to puno tiče – poručili su jučer u priopćenju Vilim Ribić i Igor Radeka, čelnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, kritizirajući Pravilnik Nacionalnog vijeća za znanost o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Taj je pravilnik još jedan udar na funkcioniranje znanstvenog sustava, tvrde Ribić i Radeka, koji drže da su propisane inozemne baze podataka o citiranosti i objavljivanju, kao ključni kriterij znanstvene vrsnoće, toliko neprimjerene za humanističke i društvene znanosti da ne mogu biti ključni kriterij napredovanja. Znanstvenicima u društvenim i humanističkim znanostima dovodi se u pitanje mogućnost napredovanja u viša zvanja, jer će svoje radove morati objavljivati u inozemstvu pod svaku cijenu, čak i kad njihov predmet istraživanja nije od interesa inozemnim znanstvenim krugovima. »Dok je niz disciplina, od etnologije, do glazbene umjetnosti ili književnosti, sociologije, ostavljeno na milost i nemilost znanstvenoj birokraciji, dotle je pravna struka izuzeta iz međunarodnog vrednovanja, zahvaljujući svojim utjecajima u politici«, smatraju u Nezavisnom sindikatu znanosti.

Prema zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s asistentom koji je u roku od šest godina ili kraćem završio poslijediplomski studij i doktorirao, može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme u zvanju višeg asistenta, a trajanje ugovora može biti najviše do isteka 10 godina od sklapanja prvog ugovora o radu u zvanju asistenta.

»S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, nužna je racionalizacija rashoda poslovanja pa molimo da u tom smislu navedeni rok primjenjujete u njegovom maksimalnom trajanju te dodatašnje suradnike izaberete na znanstveno-nastavno radno mjesto docenta tek nakon što u tom statusu provedu ukupno deset godina«, stoji u dopisu što ga je ministar poslao sveučilištima.

Ovakav je naputak izazvao loše reakcije u znanstvenoj javnosti, koja je poziv na maksimalno produljenje asistenture protumačila kao kočenje napredovanja i poticanje negativne selekcije, jer se potencijalnim kandidatima za mjesto docenta šalje poruka da se ne trebaju truditi oko izvrsnosti, jer ionako prije isteka deset godina nemaju nikakve šanse dobiti docenturu. Neki su pak ovaj potez protumačili kao manjak hrabrosti resornog ministra da se obračuna s viškovima zaposlenih i drugim neracionalnostima u sustavu, pa štedi na najbezbolniji način.

Sveučilišta kojima je dopis upućen, na njegov sadržaj reagiraju različito.

– Sveučilište u Zagrebu vodit će, kao i dosad, računa o tome da kad raspiše natječaj za neko radno mjesto na to mjesto primi najbolje kandidate, bez obzira koliko taj kandidat ima godina ili što je prije toga radio – odgovara Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu. »Za svako su nam radno mjesto bitne reference kandidata, njegov znanstveni uspjeh, nastavni rad i ispunjavanje kriterija koji su zadani«, poručuje Bjeliš.

Rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin, dopis ministarstva smatra obvezujućim, osim u slučajevima kada se radi o zamjenskim radnim mjestima, odnosno kad neki od profesora ide u mirovinu pa se na njegovo mjesto zaposli asistenta.

– Problem asistenata je u tome što postoje dvije kategorije: jedni koji imaju mogućnost napredovanja na radnom mjestu i drugi, znanstveni novaci, koji tu mogućnost nemaju. Velikom broju novaka će u sljedećih nekoliko godina isteći 10-godišnji ugovori, što će stvoriti tenzije na sveučilištima, jer će asistenti i novaci konkurirati za ista radna mjesta ili će morati odlaziti van u potrazi za poslom – upozorava Lučin, koji smatra da se Vlada čim prije mora pozabaviti tim problemom – urediti sustav radnih mjesta na sveučilištima, osigurati im normalno financijsko poslovanje i poticati izvrsnost. »Ne mogu svi asistenti napredovati i ne mogu svi napredovati jednako brzo. No priča o izvrsnosti je daleko kompleksnija i ne može se promatrati kroz jednu ili dvije mjere. U Hrvatskoj jako malo i mlako potičemo izvrsnost, u nju ulažemo premalo, a instrumente koje primjenjuju države s naprednim znanstvenim sustavima ignoriramo«, upozorava Lučin. 

Jovanović traži štednju: Do zvanja docenta tek nakon 10 godina asistenture

Lidlova super ponuda