ZAGREB – Od 17,97 milijarda kuna neplaćenih računa zbog čega je gotovo 250 tisuća građana u blokadi i prijeti im ovrha, najveći dio, čak 10,184 milijarde kuna otpada na banke, štedionice i druge financijske institucije. Uz to podaci o blokadi računa građana govore i da je dug građana leasing kućama, i to uglavnom zbog kupnje automobila, narastao na gotovo 700 milijuna kuna.
Nešto manje, oko 614 milijuna kuna Hrvati su dužni i za telekomunikacijske usluge pa i su i s time opterećeni i blokirani njihovi računi. Iako su državi dužni više 4 od 11,6 milijardi kuna , ona zasada kroz blokadu računa i ovrhu pokušava utjerati oko 1,24 milijarde kuna, dok gradovi i općine na taj način potražuju ukupno 105 milijuna kuna. Oko 112 milijuna kuna od stanovništva potražuju i tvrtke na lokanoj razini za komunalne usluge, dok ostala poduzeća koja ispostavljaju račune za režije blokiraju račune građana s više od milijardu kuna.
Da građani najveći dug imaju prema bankama, državi i poduzećima koja im isporučuju usluge, primjerice čistoće, isporuke vode ili struje, to nije neka novost, ali gotovo pola milijarde kuna kroz blokadu računa i prijetnju ovrhom građani potražuju jedni od drugih. Uz to Hrvati oko 156 milijuna kuna duguju i svojim odvjetnicima za obavljene a nikada plaćene usluge, a 128 milijuna kuna duguju i Hrvatskoj radioteleviziji, najvjerojatnije za neplaćenu pretplatu.
