Nizozemci i Hrvati mogu zajedno graditi specijalizirane brodove kako bi se oduprli konkurenciji Kine i Koreje. To je zamisao predsjednika Senata Kraljevine Nizozemske Freda de Graafa koji je ovoga tjedna posjetio »3. maj« u sklopu službenog posjeta Hrvatskoj. U intervjuu za naš list, neposredno uoči odlaska iz Hrvatske, de Graaf je iznio dojmove o »3. maju«, brodogradnji općenito, ali i napretku Hrvatske uoči pristupanja EU. Najzanimljiviji dio razgovora bili su dojmovi o »3. maju«. 

  – Već sam znao da Hrvatska ima vrlo dobre brodograditelje. U vrijeme moga posjeta »3. maju«, jedan se brod pripremao za isporuku, jedan je bio isporučen prošli tjedan, a još su se dva gradila. Ali, konkurencija je enormna, naročito iz zemalja jugoistočne Azije, iz Kine i Koreje. Što god brodogradilišta u Europi i na Zapadu mogu sagraditi, oni mogu sagraditi jeftinije. To je velik problem za sva brodogradilišta u EU. Mislim da je specijalizacija način da se preživi. Specijalizacija u tom smislu da ponudite kvalitetu, inovacije i tehnologiju kakvu Kinezi i Korejanci ne mogu ponuditi. Shvatio sam da u »3. maju« rade na takvom konceptu, i nadajmo se da ćemo uspjeti izići iz krize. Brodogradnja u njoj teško pati, mnogi su brodovi usidreni i bez posla, i malo kompanija naručuje brodove. Činjenica da Riječani u ova teška vremena grade čak četiri broda čini mi se vrlo dobrim rezultatom. Kada Rijeku uspoređujem s Nizozemskom, koja je brodograditeljska nacija već stoljećima, primjećujem da Nizozemskoj nedostaje mladih koji bi studirali tehničke znanosti. Imamo mnogo praznih radnih mjesta u brodogradnji, za koje nemamo kandidata. Moramo se osloniti na radnike iz inozemstva, također i iz Hrvatske. Ovdašnji ljudi znaju kako sagraditi brod. I to je jedna od prednosti Europske unije: kada ste članica, možete razmjenjivati i udruživati tehnologiju i znanje. Moguća je kombinacija nizozemskoga i hrvatskog znanja u specijaliziranoj gradnji brodova. 

 Kakvi su vam dojmovi s dvodnevnog posjeta Hrvatskoj?

  – Najbolje ću odgovoriti ponovim li ono što sam rekao u Opatiji: nikad neću zažaliti što sam odlučio doći u Hrvatsku. Impresioniran sam napretkom u europskim reformama. Stekao sam vrlo povoljan dojam o stanju u zemlji. Imao sam dobre razgovore s kolegama iz Sabora, s predsjednikom države i Vlade, s ministricom vanjskih poslova te s predsjednikom Vrhovnoga suda. Iz tih sam razgovora stekao širok pregled reformi. Stoga mislim da bih vrlo pogriješio kada bih tvrdio da posljednji izvještaj, koji će Europska komisija 21. ožujka objaviti o Hrvatskoj, neće biti pozitivan. Očekujem pozitivan izvještaj. 

 Ugrožava li išta u ovom trenu pristupanje Hrvatske? Vidite li ijednu ozbiljnu prepreku?

  – Zapravo ne. Moji sugovornici spomenuli su nesporazum sa Slovenijom, ali mislim da se ni to neće pokazati kao problem. Jer to nije državno pitanje, nego problem novca građana u banci. Obaviješten sam da je rješenje blizu, i uvjeren sam da Slovenija neće blokirati pristupanje Hrvatske. Ponavljam, to nije međudržavni problem, nego pitanje privatnoga novca u banci. 

 To je vaše osobno mišljenje ili službeni stav Nizozemske?

  – Nizozemska nema službeni stav o tome pitanju, jer to nije međudržavni problem, nego pitanje koje je tijekom procesa postalo problem među državama. Moje je mišljenje da tako uopće nije trebalo biti, jer se ne tiče slovenske i hrvatske države, nego građana koji traže natrag svoj novac. Ne mislim da ijedna država u EU ima službeni stav o tome pitanju. 

 Hoće li Nizozemska čekati izvještaj Europske komisije od 21. ožujka kako bi ratificirala hrvatski pristupni ugovor, ili će o ratifikaciji odlučivati sama?

  – Nadležni odbor nizozemskoga Senata odlučio je ne čekati izvještaj Europske komisije, pa je prošli tjedan započelo proceduru ratifikacije. 5. ožujka Senat će hrvatskoj Vladi podnijeti pisana pitanja, a tada o hrvatskoj Vladi ovisi koliko će brzo odgovoriti. Proceduru bismo mogli završiti i prije 21. ožujka, ali i kasnije. Ali činjenica da smo odlučili ne čekati Europsku komisiju znači da smo željeli ubrzati cijeli postupak. Kada zaključimo da je sve kako treba, ratifikaciju možemo završiti što prije.

Nizozemska vrlo strogo nadzire napredak zemalja zapadnog Balkana. Je li postojala prijelomna točka u kojoj ste zaključili da je Hrvatska ispunila kriterije?

  – Ne, bio je to proces. Činjenica da je Nizozemska, kako mi to često ponavljamo, bila »stroga, ali poštena«, ima više veze sa zemljama koje su ušle prije Hrvatske, nego s Hrvatskom samom. Znate da su uvjeti nakon pristupanja Rumunjske i Bugarske postali stroži, i može se reći da je Hrvatska neka vrst žrtve tih strožih pravila. Ali drago mi je što mogu zaključiti da vam dobro ide.