Ministar nikada nije spominjao nijednog obveznika, pa ni te o kojima su pisali mediji. Nikada se nije ni raspitivao za taj slučaj. Nitko nije zaštićen kad je u pitanju plaćanje poreza, tvrdi pomoćnica ministra financija
Ovog vikenda Porezna uprava započinje kampanju »Bez računa se ne računa« kojom želi potaknuti građane da inzistiraju na tome da dobiju račun gdje god robu ili uslugu plaćaju gotovinom. Nastavak je to projekta fiskalizacije s time da je sada cilj promijeniti ponašanje potrošača. Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec objašnjava što se kampanjom želi postići, ali otkriva i kakve će biti nagrade za one koji budu tražili račun kad nešto plate.
– Želimo podići svijest građana, želimo da shvate da nešto znači ako oni uzmu račun, da su nam saveznici u naplati poreza, ali ne zato što ih želimo pretvoriti u cinkaroše, kako se to spominje u javnosti. Riječ je o njihovom novcu, oni taj porez za kavu ili sok plate i on ne smije završiti na tuđem računu. Taj novac građana namijenjen je državnom proračunu i ako ga uberemo to znači sigurne mirovine, bolje obrazovanje, bolje bolnice. Organizirat ćemo i nagradnu igru. Za nas će je odraditi Hrvatska lutrija. Počinje danas i trajat će cijelu godinu. Kvartalno ćemo izvlačiti nagrade. Građani trebaju prikupiti 20 fiskalnih računa i poslati ih Hrvatskoj lutriji. Onaj tko bude imao sreće da ga izvuku može računati na nagradu od deset, 15 ili 20 tisuća kuna.
Očekivalo se da će u fiskalizaciji biti, barem na početku, puno više problema, pa tako i u radu samog sustava. Čini se da zasad sve ide glatko. Čini se da ste se pripremili. Ali pripremila se i druga strana. Već su smislili načine kako varati.
– Mislim da to još uvijek nije tako. Morat ćemo još puno raditi na tome. Moramo promovirati ono što OIB znači a najbolje ćemo to učiniti tako da OIB primjenjujemo. Jer oni koje smo zahvaljujući OIB-u provjeravali i više su nego svjesni toga što mi možemo.
– Ne. Ja ću razgovarati sa svakim poduzetnikom koji misli da ima neki problem s Poreznom, ali pritiska nikada nije bilo.
– Mi svakom poduzeću želimo pomoći. Pa nije nam cilj da mi stvaramo probleme u krizi, ali porez moraju platiti svi.
– Ne. Kako bi zaustavila kad rješenje o blokadi ako se ne plati na vrijeme automatski ide na Finu.
– On to nikada ne bi tražio, vjerujte mi.
– Ministar nikada nije spominjao nijednog obveznika, pa ni te o kojima su pisali mediji. Nikada se nije ni raspitivao za taj slučaj. Nitko nije zaštićen kad je u pitanju plaćanje poreza. Pa na što bismo mi sličili da stalno ponavljamo da postupamo prema svima jednako i nikoga ne štitimo, a da radimo drukčije.
– Naravno da jest. Po meni je to prijevara. Moram reći da će veliki broj inspektora iz nadzora u ovoj godini raditi na fiskalizaciji. Uočili smo da su ljudi smislili načine na koje se izbjegava prikazivanje prometa. Nema druge nego da stalno budemo na terenu, stalno u kontroli. To je Hrvatska, drukčije ne ide.
Shvatili poruku
Kakvi su učinci fiskalizacije tek ćemo vidjeti, ali u prošloj ste godini išli i s objavom liste dužnika, reprogramom duga, oprostom kamata kako bi se smanjio dug veći od 51 milijarde kuna. Gdje smo sada? Kakvo je stanje bilo na kraju 2012. godine?
– U 2011. godini ukupni je dug bio 51,037 milijarda kuna, od čega je glavnica bila bila 33,945 milijarda kuna, a kamate 17,091 milijun kuna. Godinu dana kasnije, na kraju 2012. godine ukupan je dug 46,157 milijarda kuna, a glavnica je 30,584 milijarde kuna. Dakle, pokušavamo riješiti stare nakupljene dugove. No, to ne ide preko noći.
Je li promoviranje porezne discipline promijenilo barem aktualno stanje, koliko su građani i tvrtke pokušali utajiti poreza u prošloj godini, odnosno koliko je vaš nadzor utvrdio novog poreza?
– U 2012. godini novoutvrđene obveze poreza i doprinosa nakon nadzora bile su 1,662 milijarde kuna.
To je oko 200 milijuna kuna manje nego godinu dana ranije. Jesu li ljudi zbog vaših mjera počeli plaćati porez, pa je manje i utaje, ili je smanjena gospodarska aktivnost pa je bilo i manje novca za utajiti?
– Ima tu pomalo svega. Naša je poruka jasna, porezi se moraju platiti. Ali činjenica je i to da se nadzor dobrim dijelom bavio uspoređivanjem imovine i prihoda odnosno utvrđivanjem toga kako su građani kupili određenu imovinu koja je znatno vrjednija od prihoda koje su prijavili. To je taj članak 63. U nadzoru radi određeni broj ljudi i ako se jače angažiraju na određenom poslu možda drugi malo pati. Ali vjerujem i da su građani i poduzetnici shvatili poruku da porez moraju platiti.
Koliko ste podnijeli prekršajnih prijava zato što je netko pokušao utajiti porez?
– Protekle godine podnijeli smo 5.397 prekršajnih prijava.
A, koliko je bilo kaznenih prijava?
– Podnijeli smo 200 kaznenih prijava u prošloj godini.
Znate li što je bilo s tih 200 kaznenih prijava? Kako su one riješene?
– Kaznene prijave idu DORH-u, i time se dalje bave policija ili USKOK, ovisno o kakvom je kaznenom djelu riječ. Kazneni postupci traju dosta dugo. Bilo bi dobro da se te stvari rješavaju malo brže, ali to nije nadležnost Porezne uprave pa o tome ne mogu govoriti jer nemam sve informacije.
Propusti Porezne uprave
Unatoč desecima milijardi kuna neplaćenih poreza i milijardama kuna utaje poreza Hrvatska zapravo nikada nije imala neki veliki pravosudni slučaj u kojem se provode velike akcije, uključujući i nadzor računa u bankama. U zemljama poput SAD-a ili Njemačke, gdje je porezna disciplina puno jača to se ipak događa.
– Banke su veliki porezni obveznici i kod njih se provodi nadzor radi utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje samih banaka, ali i drugih osoba. Osim povremenog nadzora, banke imaju obvezu redovite dostave podataka o prometu svih kunskih i deviznih računa pravih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, obrta i slobodnih zanimanja i građana, osim podataka o o prometu tekućih računa i štednih uloga. Zakon o kreditnim institucijama propisuje čuvanje bankarske tajne, ali ne i kad to traži porezna uprava koja može provjeriti sve račune.
Govorim o tome da 20 godina nismo imali veliki slučaj koji se tiče utaje poreza, a u zemljama gdje porezne službe puno bolje rade takve se stvari događaju. Nešto tu nije normalno.
– Ni meni to nije normalno. Očito se po tome nije radio. Nisu tu krivi samo organi gonjenja, očito je i Porezna uprava propustila pokrenuti postupke.
Kakve je rezultate donijelo uvođenje poreznih jamca u zakon, što zapravo znači da vlasnici jamče osobnom imovinom ako njihova tvrtka namjerno nije platila poreze, a novac je sklonjen na neke druge račune?
– Dosad je doneseno 265 rješenja gdje smo utvrdili zlouporabu prava i njima je obuhvaćen ukupni porezni dug od 345 milijuna kuna i do počeka veljače naplatili smo 9,5 milijuna kuna. Porezni obveznici imaju pravo žalbe pa sva rješenja nisu izvršna. Očekujemo da će institut poreznog jamca imati veći učinak na poreznu disciplinu.
Nekretnine za dug
Dio njih je odmah platio porez iz osobne imovine. Kako su odjednom našli novac, a nije ga bilo na računu tvrtke?
– Očito su ga imali. Ako su izvlačili novac iz poduzeća, očito je taj novac bio kod njih.
Kako ti ljudi reagiraju kad dobiju rješenje?
– Pa, dio njih odmah plati svoje obveze. Skoro deset milijuna kuna platili su odmah, nisu se ni pokušali žaliti. Uz rješenja teška 345 milijuna kuna imamo i slučajeve koji su u fazi zapisnika i tamo se radi o više od 300 milijuna kuna poreza. No, svi se imaju pravo žaliti i morat ćemo čekati da to završi. Dio onih koji nije spreman platiti u novcu, državi za naplatu nudi svoje nekretnine.
Što ćete s nekretninama ?
– Prodavat ćemo ih.
Ljetos ste najavili i da ćete aktivirati založna prava na nekretninama kojim je bila osigurana naplata oko 700 milijuna kuna poreza obveznika koji su na listi dužnika. Što je s tim predmetima?
– Ti postupci se vode pred sudovima, ali ti postupci traju. Najvećim dijelom vode na Općinskom sudu u Zagrebu. Sporo je, ali ipak ćemo se namiriti.
Građani duguju 515 milijuna kuna poreza na promet nekretninama. Među njima je 196 onih koji duguju više od milijun kuna poreza, što znači da su kupili nekretnine koje koštaju najmanje 20 milijuna kuna. Kako se dogodilo da u tim slučajevima porez nije naplaćen?
– Zato što Porezna uprava nije radila svoj posao. Netko je onome tko kupi nekretninu za 20 milijuna kuna, omogućio da godinama ne plati porez od milijun kuna.
Tko nam jamči da i dalje nije tako?
– Radi se. Najveći su porezni dugovi kad je u pitanju porez na promet nekretninama u Zagrebu. Promijenili smo neke ljude u toj službi i tražimo stalna izvješća.
Što se dogodilo onome tko je vodio tu službu?
– Nije više tamo.
Ali nitko nije dobio otkaz?
– Naše službe za unutarnji nadzor češljaju što se posljednje tri godine događalo kad je u pitanju porez na nekretnine i sve predmete koji su otišli u zastaru i gdje porez nije naplaćen. Tek kad to bude gotovo, onda ćemo razgovarati o odgovornosti.
Kako će se promijeniti ponašanje poreznika, kako osigurati da se takve stvari više ne događaju?
– Tako da ih kontroliramo. Na tjednoj razini imam podatak o tome koliko i što je radio koji područni ured.
Mislite da se tako može stvoriti sustav i kad ta stalna kontrola popusti da će Porezna uprava funkcionirati kako treba?
– Sigurno da može. Sigurna sam da stvari u Poreznoj upravi više nikada neće biti onakve kakve su bile kad sam došla u Poreznu upravu. Način rada se mora u potpunosti promijeniti. Više ništa neće biti isto.
Sumnjam da to ide samo tako?
– Ja sam uvjerena da se stvari mijenjaju na bolje. Više nema povratka na staro.
Teško je povjerovati da će ljudi koji rade za pet ili šest tisuća kuna »naganjati« one koji posluju sa stotinama milijuna kuna. Da ne govorimo o tome da su oni koji imaju novac spremni odvojiti koju desetinu tisuća kuna da bi korumpirali poreznike.
– Uvijek postoji prostor za korupciju. Ali u Poreznoj upravi uvodimo nove poslovneprocese, primjerice ovrha koja će u potpunosti onemogućiti službenicima Porezne uprave da utječu na izdavanje rješenja o blokadama poreznim dužnicima. Nadalje, ulazimo u projekt informatizacije ovršnog postupka koji će nam omogućiti praćenje rada pojedinog službenika Porezne uprave sa razine Središnjeg ureda. Tako da sužujemo prostor, odnosno onemogućujemo da pojedini službenici Porezne uprave svojim diskrecijskim odlukama utječu na postupak naplate i ovrhe.
Mislim da se većina građana Hrvatske više boji ako ne plati na vrijeme račune HT-u ili za režije nego poreze državi. Kako ćete to promijeniti?
– Razlučili smo stare dugove, one kojima se moramo baviti. Prioritet su novi dugovi. Ne smijemo se dovesti u situaciju da se kod poreznih obveznika gomilaju dugovi, a da Porezna uprava ne reagira.
Educirani inspektori
Čak i oni koji podržavaju uvođenje jače porezne discipline zamjeraju vam strogoću prema obveznicima koji su godinama bili uredni platiše. Mnogi se poduzetnici, oni manji i srednji, žale da Porezna nije spremna sačekati ni deset ili 15 dana nakon što dođe vrijeme za plaćanje kako bi pronašli sredstva, dok se dugogodišnjim dužnicima stalnu nude nove prilike.
– Nije to baš tako tako. Porezna uprava je u tom smislu fleksibilna i sigurno će se poreznom obvezniku, ako je u pitanju deset ili 15 dana, izaći u susret. Moramo imati razumijevanja za situaciju u kojoj se ljudi nalaze. Ali moramo provoditi zakon, ne možemo stalno odgađati primjenu zakona i raditi izuzetke. Uvijek se može pričekati deset dana, ali nikada više ne smijemo dopustiti nagomilavanje dugova, jer to ni za poduzetnike nije dobro.
No, svi mi kojima se uredno svakog mjeseca na plaću i iz plaće naplaćuju porezi i doprinosi, imamo dojam da se država godinu dana bavi lošim dečkima, neplatišama, dužnicima. Ima tu više primjera bespravno si gradio, olakšat ćemo ti legalizaciju. Nisi platio poreze, oprostit ćemo ti kamatu.
– Kad država ima toliko starih dugova, od kojih je dio u zastari, moraš poduzimati neke mjere. Moramo stari dug riješiti. Dali smo mogućnost reprograma i naplatili smo pola milijarde kuna. Oko 250 milijuna kuna naplatili smo od onih koji su izabrali jednokratnu otplatu uz otpis kamata. Da nismo ponudili takva rješenja pa sve bi otišlo u zastaru. To smo naslijedili. Znam, da porezni obveznici koji su sve ove godine našli načina da uredno plate svoje obveze osjećaju da to nije pravedno, ali u situaciji u kojoj je Hrvatska nismo imali izbora. Mogli smo ili zaboraviti dug ili nešto učiniti.
Koliko su obučeni naši poreznici, kako su opremljeni. Jesu li oni uopće spremni »ratovati« s onima koji su do savršenstva doveli izbjegavanje plaćanja poreza?
– Inspektori su dobro opremljeni i educirani za svoj posao. Mogu se mjeriti s kolegama iz cijelog svijeta. Porezna uprava prati svjetske trendove, odnosno rad zemalja Europske unije, ali i šire. Poboljšavamo obuku iz dana u dan. Porezna uprava neće stati u edukaciji i obuci inspektora. Uskoro ulazimo u EU i cilj nam je da rad naših inspektora bude na europskoj razini.
