Naravno da je luka Rijeka kao najatraktivnija infrastrukturna točka zemlje, sposobna povezati Kinu i Hrvatsku, odnosno Europu najkraćim putem, no ta komparativna prednost u odnosima s Kinom morala bi se već jednom početi realizirati, navodi dr. Plevnik
Na koji način Hrvatska mora promijeniti svoju vanjsku politiku prema Kini ako s njenom ekonomijom želi razviti odnose složenije od pukog uvoza kineske robe i vraćanja praznih kontejnera?
Dio odgovora na ovo važno pitanje nudi prošlog tjedna predstavljena knjiga “Kina na Balkanu”, koju autorski zajednički potpisuju politologinja i teoretičarka vanjske politike dr. Jasna Plevnik, bivši predsjednik Stjepan Mesić i profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić.
Autori pozivaju premijera, predsjednika i Sabor da naprave specijaliziranu sjednicu o hrvatskoj vanjskoj politici i odnosima s Kinom kako bi diplomacija postala instrument razvoja zemlje, a ne tek posao simboličke i niže dodane vrijednosti.
– Rječnik hrvatske vanjske politike prema Kini je od 1992. do danas gotovo isti. Svodi se na pojmove “očekujemo”, “procjenjujemo”, “namjeravamo”, “trebali bismo”, “vrata Kine za Europsku uniju”, “izgledi”, “potencijal”, “luka Rijeka”, “logistički centri” i slično. To ponavljanje jednog te istog nazvali smo “luka Rijeka diplomacijom”. Naravno da je luka Rijeka kao najatraktivnija infrastrukturna točka zemlje, sposobna povezati Kinu i Hrvatsku, odnosno Europu najkraćim putem, no ta komparativna prednost u odnosima s Kinom morala bi se već jednom početi realizirati, navodi dr. Plevnik, koja je već s Mesićem 2011. godine napravila jednu zajedničku knjigu. Riječ je o djelu “Doba ekonomske diplomacije”, koje secira tajne diplomatske komunikacije.
