Raspadajuća vlada premijera Janeza Janše, koji je jučer zbog odlaska ministara iz Građanske liste morao preuzeti i dužnost ministra financija, odlučila je produljiti neizvjesnost oko memoranduma za arbitražu o granici s Hrvatskom, odbivši na jučerašnjoj sjednici vlade dati suglasnost za taj ključan arbitražni podnesak, na temelju kojeg će arbitražni sud donijeti svoju presudu.

Iako su ga iz opozicijskih redova ranije upozoravali kako bi to bilo protuustavno, premijer Janša prebacio je odgovornost za »vruću« odluku na parlament. Janša predlaže parlamentu da o memorandumu, kao i o predmetu spora, raspravi na izvanrednoj i zatvorenoj sjednici, najkasnije do 4. veljače – dakle ovoga vikenda – budući da rok Sloveniji i Hrvatskoj za predaju memoranduma ističe 11. veljače.

Dakle, osim što je dokazao da je slovenski parlament sposoban za brze odluke, Janša ovim potezom produbljuje kontraproduktivnu raspravu koju je sam potaknuo, i to nakon što je prethodno dokument što ga je godinu dana pripremala skupina od 20 odabranih domaćih i stranih stručnjaka, među kojima i Allain Pellet – kojeg je ministar vanjskih poslova Karl Erjavec nazvao »najboljim odvjetnikom na svijetu« – nazvao »loše napisanom zadaćom«.

Osporavajući način na koji je Erjavčeva radna skupina u »podnesku A« definirala granični prijepor, Janša je ohrabrio ideju da bi Slovenija pred arbitražnim sudom morala zagovarati stajalište kako je kopnena granica između dvije zemlje na rtu Savudrija, što je hrvatsko-slovenski granični prijepor ponovno pretvorilo u otvoreni slovenski teritorijalni zahtjev prema Hrvatskoj.

Upravo takav alternativni »podnesak B« sastavila je radikalna skupina Zavod 25. lipnja, okupljena oko nekadašnjeg potpredsjednika slovenske vlade i zagriženog nacionalista Marjana Podobnika – koja je svojedobno ultimativno zahtijevala blokiranje Hrvatske sve dok ne udovolji svim slovenskim zahtjevima –  s prijedlogom o granici na rtu Savudrija.

Riječ je o starim zahtjevima, još iz vremena vlade Boruta Pahora, kada su brojni pojedinci i skupine, pa i Janšina stranka, ultimativno zahtijevali »vraćanje« Sloveniji općine Piran u njezinim »povijesnim granicama«. Samo tako, naime, Slovenija bi mogla dobiti teritorijalni izlaz na otvoreno more, dok su neki – primjerice slavni slovenski pisac koji živi u Trstu Boris Pahor, koji je nedavno gostovao i u Puli – predlagali Sloveniji da taj teritorij zauzme silom!?

Nakon rasprave o prijedlogu A Erjavčeve skupine koji zagovaraju teritorijalnu cjelovitost Piranskog zaljeva,te o radikalnom prijedlogu B o granici na Savudriji, Janša je objasnio kako je drugi prijedlog nemoguće implementirati u postojeći memorandum, odlučivši dopuniti prvi prijedlog nekim njegovim elementima, koje Janša naziva »minimalnim korekcijama«.

Hrvatska i Slovenija trebale bi do 11. veljače arbitražnom sudu predati svoja viđenja predmeta spora, budući da se o tom predmetu Zagreb i Ljubljana nisu uspjele dogovoriti. Arbitražni će sud, prema odredbama arbitražnog sporazuma, pregledati stavove dviju strana o predmetu spora, no odredit će ga sam.

Za razliku od Slovenije, Hrvatska se za arbitražu priprema u tišini, bez javne polemike, s dobro poznatim stavovima o granici na moru koja ide crtom sredine Piranskog zaljeva. Hrvatski je memorandum spreman, a po kalendaru arbitraže, Hrvatska i Slovenija dužne su istodobno podastrijeti argumentirane podneske arbitražnom sudu. Hoće li slovenska polemika o sadržaju tih dokumenata ugroziti taj rok, i hoće li možda Slovenija – kako joj je to jučer predložio i europarlamentarac Alojz Peterle – od arbitražnog suda zatražiti odgodu slanja podneska, doznat ćemo uskoro.

Ovaj Janšin manevar tumači se kao pokušaj diskreditacije ministra Erjavca, i to nakon što je Erjavec najavio kako će koncem mjeseca i njegova stranka napustiti njegovu vladu, koja će uskoro ostati na svega 30 od 90 zastupnika koliko ih sjedi u slovenskom parlamentu.