RIJEKA  Odlukom koju je nedavno donijela Hrvatska narodna banka kreditne institucije odnosno banke dužne su unaprijed, prije sklapanja ugovora o korištenju određene bankovne usluge, klijenta izvijestiti o rizicima koji bi mogli proizaći iz dotičnog ugovora, te ga unaprijed informirati o uvjetima kredita, između ostalog i o načinu obračuna kamate.

Ako pak postoji mogućnost izbora načina obračuna kamate, tada su banke klijentu dužne pojasniti i razliku između primjene relativnoga ili konformnoga kamatnjaka, naložio je HNB.

Riječ je dakle o metodama odnosno načinima obračuna kamate u kreditnim ili depozitnim poslovima, pri čemu je, kako su nam potvrdili u središnjoj banci, konformni način obračuna u najvećem broju slučajeva povoljniji za dužnika. 

  Uvjeti poslovanja

Dakle, ako klijent diže kredit, za njega je povoljnije da banka primjenjuje konformni kamatnjak, a ako pak sklapa ugovor o štednji u banci (što znači da je u tom slučaju banka u poziciji dužnika) štediši u pravilu više odgovara metoda koja koristi relativni kamatnjak. To bi dakle građani, ukoliko im banka daje mogućnost izbora, trebali imati na umu.   

   – U usporedbi s relativnom kamatnom stopom konformna kamatna stopa povoljnija je za dužnika ako se kamate obračunavaju za razdoblja kraća od razdoblja na koje se odnosi nominalna kamatna stopa, a što je u praksi najčešće slučaj, pojašnjavaju iz HNB-ove Direkcije za zaštitu potrošača. 

   Temeljem pak kratke ankete koju smo proveli u nekoliko većih domaćih banaka, te informacija na web stranicama, ispada da je praksa u domaćim bankama upravo obratna, odnosno, banke kada plasiraju kredit najčešće koriste relativni obračun, dakle onaj koji u tom trenutku više odgovara njima kao vjerovnicima, dok u slučaju štednje kamate najčešće obračunavaju prema konformnoj metodi koja u ovom slučaju opet više odgovara banci, a manje klijentu. 

   Tako, primjerice, Zagrebačka banka kod kamatnih stopa na kredite fizičkih osoba koristi relativnu/proporcionalnu metodu obračuna dok se za obračun kamate na depozite građana primjenjuje komformni kamatnjak za pripadajući broj dana.   

Razlika u trošku

O kakvoj se razlici odnosno trošku može raditi svjedoči izračun putem kreditnog kalkulatora jedne od većih domaćih banaka. Uzeli smo primjer kredita od 100.000 eura, uz kamatnu stopu od 6,5 posto, na rok otplate od 30 godina.

U prvom slučaju, korištena je konformna metoda obračuna, i tada je iznos otplatnog obroka ispao 619,89 eura, što pomnoženo s brojem mjeseci plaćanja kredita na kraju daje ukupni iznos od 223.160,4 eura koji se banci vrati kroz 30 godina.

U drugom slučaju, korištena je direktna metoda, te je obrok u tom slučaju ispao 632,07 eura, što u konačnici daje ukupnu otplatnu svotu od 227.545,2 eura. Razlika dakle iznosi 4.384,8 eura ili oko 32.000 kuna, koliko će dakle ukupno više platiti klijent koji otplaćuje kredit po direktnoj metodi u odnosu na onog koji ga otplaćuje po konformnoj. 

   Iako je riječ o uvjetima poslovanja odnosno ugovora na koje klijent može ili ne mora pristati, bilo bi možda od bankara korektnije da budu dosljedni, pa da uvijek koriste jednu od metoda, i onda kada se javljaju kao dužnici, i onda kada se javljaju kao vjerovnici. Na taj bi način jednom u prednosti bili oni, a drugi puta klijent. No, to očito nije logika kojom se vode.