Nakon 20 godina

Vlada više ne vjeruje Kovačevu: NO provjerava sve kredite HBOR-a

Dražen Ciglenečki

Članovi NO Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Slavko Linić, Ivan Vrdoljak i Gordan Maras provjeravaju sve odobrene kredite, nakon što su privremeno stopirali 35 milijuna kuna kredita za obrtna sredstva Digitelu i time poljuljali stolicu Kovačevu, koji banku vodi 20 godina 



ZAGREB Povjerenje Vlade u vodstvo Hrvatske banke za obnovu i razvoj ozbiljno je narušeno, a posljedica je to kredita što ga je uprava HBOR-a dala tvrtki Digitel komunikacije. Nadzorni odbor HBOR-a ovih je dana privremeno stopirao taj kredit, a nakon što od službi banke dobije dodatna pojašnjenja, to će tijelo donijeti konačnu odluku o kreditu. Tada će biti jasnije i može li nadzorni odbor, odnosno Vlada nastaviti suradnju s čelništvom banke, konkretno s Antonom Kovačevim, predsjednikom HBOR-a, najdugovječnijim državnim dužnosnikom u Hrvatskoj koji se na tom položaju nalazi već 20 godina. 


  Početkom prosinca prošle godine HBOR je spomenutom poduzeću odobrio kredit za obrtna sredstva u iznosu od 35 milijuna kuna, a s isto toliko novca, jer je riječ o projektu na kojem surađuju i poslovne banke, Digitelu je za pokrivanje obveza prema institucionalnim investitorima kreditirala i Raiffeisen banka. HBOR-ov kredit je uz kamatu od 4,5 posto na tri godine, a kako se radi o kreditu manjem od pet milijuna eura, ne mora ga potvrđivati nadzorni odbor banke. U to vrijeme odobreno je još tridesetak kredita i HBOR je o njima izvijestio nadzorni odbor u kojem sjede i tri ministra, Slavko Linić, Ivan Vrdoljak i Gordan Maras te saborski zastupnici Ivan Šuker i Dragica Zgrebec.  

Hipoteka u Trnju


Nadzornom odboru za oko je zapeo baš kredit Digitel komunikacija i zatražili su od uprave obrazloženje, naročito u vezi s osiguranjem kredita, potvrdili su nam sugovornici iz NO-a i Vlade. Kako nisu bili zadovoljni prvotnim objašnjenjima, isplata kredita je obustavljena, iako je HBOR već potpisao ugovor s Digitel komunikacijama. 


  Kako doznajemo HBOR je zasad nadzornom odboru ponudio objašnjenje da su kao sredstva osiguranja Digitel komunikacije ponudile zadužnicu, hipoteku na nekretninu u Trnju vrijednu pet milijuna eura, ugovore o zakupu medijskog prostora s HT-om, a navode se i povezana društva čije bi poslovanje trebalo jamčiti da će kredit biti vraćen. U HBOR-ovim službama došli su do zaključka da je spomenuta nekretnina, a priznali su to i u svome očitovanju NO-u, već opterećena hipotekama gotovo dvostruko većim od vrijednosti. No, otkrili su da je u korist Digitel komunikacije prevagnulo to što su za 2001. godinu imali raspodjelu dobiti od 36 milijuna kuna, što bi trebalo biti jamstvo dobrog poslovanja i toga da će tvrtka uredno vraćati kredit. 




  Financijsko izvješće te tvrtke za 2011. godinu, objavljeno u Fini, kazuje da je ona imala prihod od prodaje od oko 39 milijuna kuna, da su nematerijalni troškovi bili oko 37 milijuna kuna, troškovi zaposlenih šest milijuna kuna, a financijski rashodi oko 12 milijuna kuna. Međutim, 59 milijuna kuna Digitel komunikacije zaradile su od dobiti društva u kojima su vlasnici te od prodaje svog udjela u City expresu i tu leži tajna raspodjele visoke dobiti vlasnicima. Konsolidirana izvješća za ranije godine pokazuju i to da Digitel Grupa, odnosno sva povezana društva, imaju prihod od gotovo 200 milijuna kuna. No, u izvješću za 2011. godinu vidljive su i kratkoročne i dugoročne obveze Digitel komunikacija u ukupnom iznosu od 161 milijuna kuna. Pritom je upravo RBA banka, koja je Digitelu dala najviše kredita i očito je i onaj koji je odobrila u suradnji s HBOR-om usmjeren na reprogram tih dugova i konsolidaciju društva. 


  Naši sugovornici iz nadzornog odbora ističu da samo žele znati je li HBOR pritom pazio da državna sredstva budu dobro osigurana.  

Suha poruka


Na naše pitanje što se dogodilo s tim kreditom te uz kakve je uvjete, po pitanju iznosa, kamata i osiguranja odobren Digitel komunikacijama, iz HBOR-a su samo suho poručili da nisu u mogućnosti odgovoriti na upit budući da tražene informacije podliježu pod bankarsku tajnu sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, premda je riječ o državnoj banci koja kredit osigurava uz niže kamate, što je svojevrsna subvencija države. 


  Puno više detalja ne otkrivaju ni u Digitel komunikacijama, ali oni potvrđuju da je ugovor o kreditu potpisan i da će sredstva koristiti za radni kapital, odnosno plaćanje obveza prema dobavljačima. »Uvjeti pod kojima je kredit ugovoren u skladu su s uvjetima koje HBOR inače odobrava i tiču se isključivo banke i nas kao korisnika te ne možemo o njima diskutirati javno. Ukoliko baratate bilo kakvim informacijama koje su suprotne gore navedenom, morate znati da nisu istinite«, upozoravaju iz Digitel komunikacija.  

Došlo vrijeme


Dok se HBOR dodatno ne očituje na upit nadzornog odbora, njegovi članovi ne žele službeno govoriti od detaljima, a bježe i od odgovora na pitanje znači li sumnja u kredit koji je HBOR odobrio da više nemaju povjerenja u Kovačeva koji banku vodi još od 1993. godine. Naši sugovornici priznaju da je Vlada na početku mandata razmišljala kako je došlo vrijeme da se nakon dva desetljeća promijeni predsjednik HBOR-a i to ne zato što se smatralo da Kovačev loše radi svoj posao, nego zato što se u banku željela dovesti svježa krv koja bi pokazala više inicijative. Posao je čak ponuđen dvojici bankara iz privatnog sektora, no oni su ga odbili jer bi to značilo dolazak na puno manju plaću i radno mjesto koje ne donosi izdašne bonuse. Najnoviji potez nadzornog odbora očito je pokazivanje nezadovoljstva radom HBOR-a, jer se od te banke puno očekuje u godini koja bi Hrvatskoj konačno trebala donijeti gospodarski rast. 


  – Nešto je mutno s tim kreditom Digitelu, rekao nam je jedan vladin dužnosnik. Ali, tek će se vidjeti hoće li Vlada samo prodrmati ili čak smijeniti Kovačeva.


Naši sugovornici iz nadzornog odbora objašnjavaju da oni ne šalju nikakve skrivene poruke ni Digitelu ni HBOR-u, nego da rade svoj posao, provjeravaju je li novac koji odobrava investicijska banka propisno osiguran. 


  – Naš posao nije samo da propuštamo kredite koje je odobrila banka i da ih primamo na znanje nego da vodimo računa jesu li njezine službe pritom mislile na sve detalje, poručuje nam jedan član nadzornog odbora.