“U mreži je po tom prijedlogu malo manje od 37 posto kontinentalnog dijela i oko 17 posto morskog dijela Hrvatske”, izjavila je za Hinu načelnica Odjela za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu u DZZP-u Ramona Topić i dodala da je prijedlog izrađen krajem prošle godine, nakon gotovo 10 godina prikupljanja podataka, u što su bile uključene sve znanstvene institucije te nevladine udruge.

U hrvatskom prijedlogu Natura 2000 su svi nacionalni parkovi (osam) i parkovi prirode (11) te većina posebnih rezervata i značajnih krajobraza, kao što su Sunjsko polje i Odransko polje, koja su nam važna zbog očuvanja ugroženih travnjaka ili ugroženih vrsta. U prijedlogu Natura 2000 su i morska područja, primjerice Lastovsko otočje kao park prirode, te Cres, Lošinj i viški akvatorij kao područja važna za dupine. U prijedlogu su i područja koja nisu zaštićena, kao primjerice Dinara, Mosor, Svilaja te Spačvanske šume kao najveći kompleks šuma hrasta lužnjaka u Europi.

Europske ugrožene vrste

Istaknula je kako je ekološka mreža Natura 2000 jedan od osnovnih mehanizama zaštite prirode u Europskoj uniji i predstavlja europsku mrežu područja važnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i stanišnih tipova.

Objasnila je da su Natura 2000 područja, u skladu s praksom Europske unije, podijeljena na ona koja se određuju na temelju Direktive o zaštiti ptica te se kao posebna područja zaštite (tzv. SPA područja) uključuju u tu ekološku mrežu zbog očuvanja ptičjih vrsta.

Drugi tip područja su ona koja se uključuju zbog očuvanja drugih taksonomskih skupina i stanišnih tipova na temelju Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore. I jedna i druga područja čine mrežu Natura 2000.

Na ukupno tridesetak posto teritorija Hrvatske izdvojena su područja za 240 vrsta i 74 stanišna tipa, a uvršteno je i 12 vrsta koje je Hrvatska predložila kao dopunu Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore kako bi pokrila svoje posebnosti, a uglavnom su vezane uz krško područje koje je specifično u Europi.

Krško područje

“Dodali smo neke vrste riba vezane uz hrvatske krške rijeke te dva stanišna tipa – sedrene barijere koje su prepoznate kao svjetska posebnost, primjerice u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka, te jedan mediteranski vlažni tip travnjaka – orhidejski travnjak koji je u Hrvatskoj rasprostranjen po krškim poljima”, rekla je Topić.

Istaknula je kako je važno uzeti u obzir razliku između kontinentalnoga i krškog dijela Hrvatske. Kontinentalni dio Hrvatske razvijao se usporedno sa zemljama srednje Europe, na sličan način i povijesno i infrastrukturno, pa je s postotkom Natura 2000 vrlo blizak zemljama srednje Europe, radi se o 24 posto područja.

“Međutim, kad se dođe do krškog dijela Hrvatske, koji je i na svjetskoj razini prepoznat kao središte bioraznolikosti, postotak se znatno povećava”, kazala je Topić i dodala da zato ekološkoj mreži Natura 2000 pripada 37 posto kontinentalnog dijela Hrvatske.

Slovenija 35,5 zaštićenog teritorija

Kad se Hrvatska uspoređuje sa susjednim zemljama, može se reći da je u vrhu. Primjerice, rekla je, Slovenija ima trenutačno 35,5 posto državnog teritorija u mreži Natura 2000, a Bugarska trenutačno 34 posto.

“Mi smo u rangu s nerazvijenijim zemljama jer razvijene, zapadne zemlje ne mogu izdvojiti 30 ili 40 posto države budući da su kroz godine industrijskog razvoja uništile svoju prirodu i sada silni novac ulažu u revitalizaciju”, rekla je.

Istaknula je kako se očuvana priroda u industrijski nerazvijenijim zemljama Europske unije uvijek nastoji kompenzirati jačim financiranjem iz fondova EU-a.

Europski fondovi

“Ne postoji jedan fond u Europskoj uniji iz kojeg se financira Natura 2000, nego je ideja da se ona integrira u sve politike Europske unije. To nije samo obveza zaštite prirode, nego je ona integrirana i u regionalni i u ruralni razvoj, i u apsolutno sve politike Europske unije, tako da se Natura 2000 uvijek gleda i kod financiranja različitih projekata”, objasnila je Topić.

DZZP je uputio prijedlog Natura 2000 Ministarstvu zaštite okoliša i prirode jer Hrvatska do dana pristupa Europskoj uniji mora donijeti uredbu o Natura 2000 kojom će se ta područja službeno proglasiti.

“Ovo je sada naš stručni prijedlog”, istaknula je Topić, dodajući kako on u postupku donošenja uredbe najprije ide na usklađivanje s drugim mjerodavnim tijelima, a zatim će Vlada RH donijeti uredbu. “S danom pristupa Hrvatske u Europsku uniju prijedlog će se poslati Europskoj komisiji koja će ga valorizirati”, rekla je Topić i dodala da će se vladina uredba, ovisno o rezultatima tog vrednovanja, možda i dopunjavati.

Ekološku mrežu Natura 2000 Hrvatska predlaže, proglašava i njome upravlja, a mi smo zaduženi i “za monitoring vrsta te za izvještavanje Europske komisije, dok Bruxelles valorizira je li to u skladu s njihovim kriterijima”.

Prekogranična područja

Svaka zemlja članica Europske unije ima svoju ekološku mrežu Natura 2000 i one se sjedinjuju. Europska komisija uvijek kod postupka vrednovanja gleda prekogranična područja. Primjerice – ako Slovenija u svojem prijedlogu ima Sutlu, i Hrvatska će je imati jer nije logično da pola rijeke bude u mreži, a pola ne bude, naglasila je Topić.

“Slično je i s planinskim područjima kojima se naslanjamo na Sloveniju. Na slovenskoj strani ta su područja važna za očuvanje velikih zvijeri, a u Hrvatskoj je to Gorski kotar”, rekla je Topić i dodala da je to cjelovit kompleks te da zato Europska komisija ekološku mrežu Natura 2000 dijeli po biogeografskim regijama, a ne po državnim granicama.

“To su ekološke regije pa se tako i sagledava Natura 2000 jer većina vrsta ne poznaje državnu granicu, primjerice ris, medvjed, vuk”, istaknula je Topić.

Ocijenila je kako je važno da Natura 2000 ne isključuje čovjeka, što strogi rezervati kao zaštićena područja najvišeg ranga čine. Ne isključuje infrastrukturu i ne isključuje razvoj, nego daje uvjete po kojima je on moguć, istaknula je, dodajući kako ti uvjeti ne moraju nužno biti strogi te da ovise od područja do područja. Svako se područje izdvaja s ciljem očuvanja nekih vrsta, istaknula je načelnica Odjela za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu u DZZP-u Ramona Topić.