ZAGREB – Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN) optužio je danas Vladu da zakonom uzima ono što je ugovorila kolektivnim ugovorom, a za ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića iz tog sindikata kažu da je nacrtima prijedloga izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i Zakona o plaćama u javnim službama pokazao da mu se »više ne može vjerovati i dokazao da nije pregovarao u dobroj vjeri«.

Iz SDLSN-a napominju da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava nacrtima izmjena zakona o državnim službenicima i plaćama u javnim službama odlučilo intervenirati u važeće kolektivne ugovore na području državnih i javnih službi na način da odredbe kolektivnih ugovora, kojima je ugovoreno uvećanje dodatka za staž za starije radnike, postanu nezakonite odnosno da se u budućnosti više ne mogu ugovarati kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu ili drugim aktima kojima se reguliraju prava zaposlenika.

Ovime se prošle godine ugovoreni Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, kao i svi granski kolektivni ugovori u javnim službama mijenjaju silom zakona, a ne za pregovaračkim stolom, ističe se u priopćenju SDLSN-a.

Po ocjeni tog sindikata »Vlada ovakvim zakonodavnim intervencionizmom pokazuje da provedenim kolektivnim pregovorima nije pristupila u dobroj vjeri, već s namjerom da lažnim obećanjima o tome kako neće dirati u plaće, od socijalnih partnera iznudi ustupke na području reguliranja naknade prijevoza, božićnice, regresa i jubilarne nagrade kako bi u drugoj fazi zakonskim izmjenama ograničila ili ukinula prava o kojima se dosad kolektivno pregovaralo, a koja su sastavni dio plaće«.

Pri tome u SDLSN smatraju da je neuvjerljivo obrazloženje Vlade kako multipliciranje prava po istoj osnovi (stažu) nije u skladu s europskim zakonodavstvom jer dovodi u pitanje načelo jednake plaće za jednaki rad, posebice stoga što se ukidanjem dodatka od 4, 8 i 10 posto za zaposlenike s 20, 30 i 35 godina staža dodaci za staž i dalje kumuliraju u vidu dodatka od 0,5 posto za svaku godinu staža i jubilarne nagrade kojima se radnici s više staža nagrađuju više od onih s manje godina staža, tj. ukidanjem jednog od tri vrste dodataka za staž ne ukida se »diskriminacija po dobi«, koju Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava navodi kao razlog za brisanje dodatka od 4, 8 i 10 posto.

Hrvatska udruga sindikata (HUS) ustvrdila je danas da Vlada, skrivajući konkretne namjere, tjera sindikate u pregovore s poslodavcima o Zakonu o radu (ZOR), gazeći na taj način višekratna obećanja premijera Milanovića kako izmjena ZOR-a neće biti.

Nakon donošenja Zakona o reprezentativnosti i Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenim u javnim službama, Vlada nastavlja provoditi obračun sa sindikatima te, usprkos suprotnim najavama njezinih najviših predstavnika, sili sindikate na razgovore s poslodavcima o izmjenama Zakona o radu, navodi se u priopćenju HUS-a koje je potpisao predsjednik te sindikalne središnjice Ozren Matijašević.

Zakonom o reprezentativnosti, tvrde iz HUS-a, sindikalni je pokret izvrgnut birokratizaciji na način suprotan demokratskim tekovinama i temeljnim ustavnim pravima, a Zakonom o uskrati pogaženo je temeljno načelo kolektivnih radnih odnosa, budući da je Vlada svoju obvezu iz kolektivnog ugovora, u kojemu je poslodavac, odlučila ukinuti u zakonodavnoj proceduri, remeteći povjerenje suugovarača.

»Koristeći se perfidnom medijskom taktikom, Vlada upravo ovih dana, skrivajući konkretne namjere, tjera sindikate u pregovore s poslodavcima o Zakonu o radu, gazeći na taj način višekratna obećanja premijera Milanovića kako izmjena ZOR-a neće biti«, navode iz HUS-a.

HUS »oštro osuđuje nedosljednost i netransparentnost Vlade koja gazi obećano te odbija socijalnijm partnerima predočiti svoje prijedloge i namjere«. Kao uvjet bilo kakvim razgovorima o Zakonu o radu, HUS će, kako se navodi, inzistirati na ukidanju mogućnosti ugovaranja materijalnih prava radnika u Europi izbjegavanim pravilnicima o radu, te na zaključivanju općeg kolektivnog ugovora kojim svi radnici u Hrvatskoj trebaju dobiti minimum zaštite i uvjete rada dostojne čovjeka.