ZAGREB Čak 69 općina i gradova u Hrvatskoj ima više ljudi koji imaju osobnu iskaznicu nego li stanovnika. To je još jedna matematička vratolomija popisa birača jer, prema popisu stanovništva, uzme li se u obzir i dobna struktura stanovništva, birača bi trebalo biti oko 19,8 posto manje nego stanovnika. U tih 69 gradova i općina prema Popisu stanovništva iz 2011. godine živi 223.069 stanovnika, ali istodobno ti gradovi i općine imaju čak 244.844 osobe koje imaju, prema podatcima iz siječnja 2012. godine, važeću osobnu iskaznicu.

Lošije na obali 

Iz tih se podataka može zaključiti da je stanje mnogo lošije na obali nego li na kontinentu, te da je stanje lošije u područjima koja su bila pogođena ratom, a rat u njima nije završen mirnom reintegracijom. Riječ je o 13 gradova i 56 općina, a najveći među njima je Knin s 15.790 ljudi koji imaju osobnu iskaznicu, a stanovnika je 15.407. Slijedi Makarska, što se može smatrati iznenađenjem, s 14.325 iskaznica na 13.834 stanovnika. Najneuređenija je Zadarska županija u kojoj takav višak imaju 13 općina i dva grada. Ništa bolja nije ni Šibensko-kninska županija u kojoj takvo stanje bilježi šest općina i četiri grada, odnosno svi gradovi te županije osim Šibenika. Splitsko-dalmatinska županija ima osam općina s viškom ljudi s osobnim iskaznicama i tri grada. Od ratom zahvaćenih županija ta je pojava izražena u Sisačko-moslavačkoj županiji (sedam općina), Karlovačkoj županiji (pet općina, jedan grad) i Ličko-senjskoj županiji. No, i u tim županijama ne može se sve svaliti na ratna zbivanja. U Zadarskoj županiji niz otočkih općina (Kali, Sali, Preko, Kukljica) bilježe takav višak. 

Stanje je po tom pitanju šokantno loše u Primorsko-goranskoj županiji koju se tradicionalno uvrštava među upravno uređenija područja Hrvatske. U njoj čak pet općina i jedan grad, i to Crikvenica, imaju više ljudi s osobnim iskaznicama, dakle potencijalnih glasača, nego stanovnika. Idealna nije ni Istarska županije gdje jedna općina (Lanišće) ima takav višak. Iz ovih podataka može se iščitati i još jedna vrijednost mirne reintegracije. Naime, Vukovarsko-srijemska županija, iako strahovito pogođena ratom, nema ni jednu općinu i niti jedan grad s takvim nelogičnim nerazmjerom. Stanje nije idealno, ali ima li se na umu stanje u tri dalmatinske županije ipak je nešto bolje u još tri slavonske županije teško pogođene ratom i razaranjima. U Brodsko-posavskoj županiji takav višak bilježe dvije općine, u Požeško-slavonskoj županiji grad Pakrac, a u Osječko-baranjskoj županiji jedan grad i jedna općina.

Stvarno stanje 

Te su brojke porazne za upravu i stanje u registrima. Od navedenih 223.069 stanovnika u tih 69 općina i gradova punoljetnih bi, sudeći prema dobnim kontingentima popisa stanovništva, trebalo biti oko 179.000. Ljudi s osobnim iskaznicama (iako nisu svi s osobnom iskaznicom birači, budući da se ona mora izvaditi prije punoljetnosti) ima gotovo 66.000 više. Budući da je broj punoljetnih stanovnika u tim mjestima oko 183.000 lako se može izračunati da je višak birača otprilike 33,7 posto. 

Među tim općinama i gradovima ima onih poput Žumberka u kojem živi 883 ljudi, a izdano je 889 važećih osobnih iskaznica što se može pripisati administrativnoj aljkavosti, ali i osobnom nemaru pojedinaca. Međutim, mnogo je teže objasniti stanje u općini Civljane u kojoj je stanovnika 239, a vlanika osobne iskaznice 526, odnosno 121 posto više. 

Taj problem ne riješava Zakon o registru birača koji je nedavno stupio na snagu. Taj bi problem morao biti riješen Zakonom o prebivalištu koji je također nedavno stupio na snagu i koji je jedan od instrumenata koji bi broj birača trebao svesti na realnu razinu. Za provedbu tog zakona zadužen je MUP, odnosno policija, a nadati se je da će i usporedba tih podataka motivirati policiju da izađe na teren i utvrdi stvarno stanje.