RIJEKA Ministar financija Slavko Linić za ovu je godinu najavio izdavanje narodne obveznice koju će na otkup ponuditi vlastitim građanima i tako dijelom, barem je takav plan, pokriti dio potreba države za financiranjem obveza i deficita. Budući da je jasno da se cilja na štednju gradana, ova se najava tumačila kao otvorena konkurencija bankarskoj štednji, budući da će kamata na državnu obveznicu vjerojatno biti nešto viša od skromnih kamata na štednju, što se može zaključiti temeljem visine kamatnjaka po kojem se dosad država zaduživala na inozemnom tržištu. No, bankari su ovaj put brojkama rekli više od riječi: Linićeve obveznice se ne boje, pa još i snižavaju kamate na depozite. Čini se da vjeruju da će građani procijeniti kako im je u bankama ipak sigurnije držati novac.  

Iako stopa inflacije raste, pa je u studenom dosegla 4,4 posto na godišnjoj razini, raste i oročena štednja građana u bankama unatoč činjenici da su kamate na tu štednju gotovo redovito niže od spomenute stope rasta cijena. Uz to, dio banaka odlučio je tokom prošlog i ovog mjeseca dodatno sniziti kamatne stope na oročenu štednju, jer se očito ne boje odljeva depozita.

Tako Privredna banka Zagreb s 15. siječnja smanjuje kamatne stope na oročenu štednju za oko 0,3 do 0,6 postotnih bodova. Kamatna stopa na oročenu štednju u eurima tako sada u toj banci nosi od 2,70 do 3,4 posto posto kamate. U PBZ-u vele da se smanjuju kamate na novooročene depozite dok će se po već oročenim tek kod isteka oročenja uskladiti s novim tržišnim cijenama.

U Erste banci su kamate na oročenu štednju smanjili početkom prošlog mjeseca u rasponu od 0,1 do 0,2 postotna poena na oročene depozite u eurima i dolarima, i to na nove depozite, te na postojeće od trenutka automatskog prolongiranja. Izmjenama jedino nisu bili obuhvaćeni depoziti u kunama. Promjenjive kamatne stope na oročenu štednju u eurima u Ersteu se tako kreću od 2,5 do 3,8 posto. Erste banka nešto je smanjila i kamatne stope na kredite, usklađujući se sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju, međutim, prema podacima HNB-a, to ne vrijedi i za prosjek tržišta budući da kamatne stope na kredite stanovništvu stagniraju, a kod dugoročnih, prije svega stambenih, primijećen je i njihov blagi rast.

S obzirom da je kreditni rejting države srušen u »smeće« iz banaka upozoravaju da prostora za sniženje kamata na kredite nema, no očito prostora za sniženje kamata na štednju ima, što u kombinaciji vodi povećanju bankarske marže i njihove zarade. Bankari su očito procijenili da male promjene u kamatama na štednju građane neće bitno odvratiti od tog proizvoda jer u krizi viškovi sredstava onih koje te viškove uopće još posjeduju tradicionalno sele prema bankama, budući da je bankarska štednja najsigurniji oblik pohrane novca.