“Naravno da je potrebno zaštiti prava ljudi koji govore na ruskom jeziku. Međutim, nije bilo kršenja ljudskih prava takvih razmjera i takvog intenziteta koji bi zahtijevali bilo kakve vojne mjere”, istaknuo je Šimonović na tiskovnoj konferenciji u petak u Kijevu.
“Nas su izvijestili o odvojenim slučajevima nasilja prema predstavnicima rusofone manjine, ali nije jasno je li se to dogodilo zbog etničkih ili političkih razloga. Ti slučajevi nisu sustavni, nisu rašireni… ali treba o tome govoriti, ali ne preuveličavati kako se ne bi povećao prostor za manipulaciju”, rekao je hrvatski diplomat.
On je izjavio da se sastao na istoku Ukrajine s predstavnicima organizacija za ljudska prava te da je čuo različita mišljenja o tome kako je na lokalno stanovništvo utjecalo ukidanje zakona o jezicima.
Šimonović je pozvao ukrajinske vlasti da se ne žure s pripremom novog zakona o jeziku. “Ne treba se žuriti s novim zakonom o jeziku u ovom osjetljivom trenutku u životu zemlje.”
Po njegovim riječima, sastavljena je promatračka skupina kako bi procijenila krizu u Ukrajini, uključujući Krim.
“Bez neovisnog, objektivnog utvrđivanja činjenica glede navodnih kršenja ljudskih prava, postoji ozbiljan rizik da se te oprečne priče iskoriste u političke svrhe i dovedu do podjela i poticanja na mržnju”, kazao je.
Također je rekao da je na Krimu bilo slučajeva ilegalnih uhićenja i zlostavljanja.
Naoružane skupine bez obilježja, koje nisu iz regije Krima, nalaze se na tom crnomorskom poluotoku, rekao je Šimonović ne ulazeći u detalje i dodavši da mu je onemogućen dolazak na Krim.
On je izrazio zabrinutost zbog velikog broja nestalih ljudi u Ukrajini od početka protuvladinih prosvjeda u studenome prošle godine i pozvao je Kijev da temeljito i nepristrano istraži slučajeve kršenja ljudskih prava.
Šimonović je doputovao u Ukrajinu prošlog tjedna kako bi procijenio stanje ljudskih prava i identificirao prijetnje na tome području.
