Projekcije veledrogerija i udruge ljekarnika, da će primjenom spornog Pravilnika 1.500 farmaceuta završiti na cesti, a više stotina ljekarni se ili zatvoriti ili će poslovati s gubitkom, navele su ministra zdravlja da posumnja u ispravnost prijedloga o Pravilniku koji je izradio HZZO
RIJEKA Nakon snažnog pritiska hrvatskih veledrogerija, ljekarnika i domaće farmaceutske industrije protiv prijedloga HZZO-a upućenom Ministarstvu zdravlja, da se kroz novi Pravilnik veledrogerijske marže s dosadašnjih 8,5 posto drastično smanje za neke lijekove samo na 1 posto, ministar Rajko Ostojić odlučio je preispitati odluku o tom dokumentu.
Projekcije veledrogerija i udruge ljekarnika da će primjenom spornog Pravilnika 1.500 farmaceuta završiti na cesti, a više stotina ljekarni se ili zatvoriti ili će poslovati s gubitkom, navele su ministra zdravlja da posumnja u ispravnost prijedloga o Pravilniku koji je izradio HZZO. Na usvajanju ili odbijanju Pravilnika ogleda se, tvrde poznavatelji prilika, recentni sukob Ostojića i ravnatelja HZZO-a Siniša Varge oko njihove međusobne nadređenosti i načina trošenja novca namijenjenog zdravstvu.
Analizom primjene novog Pravilnika ne mogu se dokazati pozitivni efekti za državni proračun, ali su itekako vidljivi negativni, i to kroz manje naplaćeni PDV u krugu veledrogerije – ljekarna – pacijent, zatim manje prihode RH po osnovi naplate poreza na dobit uslijed manje ostvarene dobiti ljekarni i veledrogerija. Prisutan je i problem narušavanja platne bilance RH kroz veći devizni odljev. Naime, sva razlika od smanjenja marži koja će se ostvariti primjenom Pravilnika ostaje kod inozemnih farmaceutskih proizvođača pa nema nikakvih ušteda za proračun. Uz sve to, primjenom Pravilnika može se očekivati smanjenje broja zaposlenih farmaceuta, a time i smanjeni prihod po osnovi poreza na dohodak.
Krah opskrbe
Primjenom novog Pravilnika, s maržama od samo 1 posto na najskuplje lijekove od preko 1.000 kuna, koje koriste pacijenti s najtežim dijagnozama, u pitanje bi došlo i pravo pacijenata na dostupnost lijekova. Stanovnici udaljenijih područja, naime, među prvima bi mogli osjetiti nestašicu lijekova isključivo zato što veledrogerije kao distributeri zbog višestruko smanjenih marži neće imati računicu za dostavu skupih lijekova na rubna područja županija, konkretno kad je riječ o PGŽ-u – na otoke ili u Gorski kotar.
Zbog nametanja HZZO-a da Ministarstvo zdravlja donese Pravilnik o smanjenim veledrogerijskim maržama, od kojih se dio odvaja ljekarnama i omogućava im normalno funkcioniranje koje će ubuduće postati upitno, većina zainteresiranih u hrvatskom lancu opskrbe lijekovima postavlja pitanje zašto se HZZO, nametanjem novog Pravilnika, uključio u poslovni odnos između, s jedne strane, stranih farmaceutskih kompanija koje ostvaruju ekstraprofite te, s druge strane, hrvatskih veledrogerija. Poznato je da HZZO direktno i bez posrednika s inovativnom farmaceutskom industrijom dogovara cijene lijekova za Hrvatsku.
Predsjednik Udruženja veledrogerija u Hrvatskoj Jasminko Herceg kaže da se donošenjem Pravilnika sa smanjenim veledrogerijskim maržama pogoduje jednoj grupi sudionika na tržištu, inovativnoj farmaceutskoj industriji koja je ionako najbogatija u lancu opskrbe.
– Iako najbogatija, ta grupacija kroz smanjenje cijena najmanje sudjeluje u uštedama zdravstvenog sustava. Ono što novim Pravilnikom ide u korist toj grupaciji, paralelno ide na štetu bolnica i ljekarni. Stoga predlažemo da se Pravilnik uskladi s praksom u EU po kojoj se određivanje cijena lijekova na veliko prepušta tržištu, kaže Herceg.
Bez odgovora
Još prošli četvrtak pitali smo i HZZO i Ministarstvo zdravlja zašto se promjenom Pravilnika o maržama miješaju, što je neuobičajeno, nepotrebno i krajnje sumnjivo, u poslovni odnos dvaju subjekata, i to na način koji šteti hrvatskom zdravstvenom sustavu. Odgovor Ministarstva zdravlja nije se odnosio na naša pitanja, dok su nam jučer iz HZZO-a poručili da to što oni predlažu Pravilnik uopće nije važno.
»Važno je tko Pravilnik usvaja, a to je Ministarstvo zdravlja«, rečeno nam je. Iako smo kod HZZO-a inzistirali da objasne zašto ta ustanova predlaže baš takav Pravilnik koji favorizira bogate farmaceutske kompanije, a hrvatske ljekarne, veledrogerije i pacijente stavlja u inferioran položaj, odgovor nismo dobili.
Europska praksa pak pokazuje da se određivanje veledrogerijskih marži isključivo prepušta tržištu, odnosno odnosu proizvođača lijeka i veledrogerija/dobavljača. Države, naime, putem administrativnog aparata uopće ne utječu na taj odnos, za razliku od Hrvatske gdje je HZZO preuzeo tu ulogu.
