Institut Ruđer Bošković

"Solidna trojka" u hrvatskim uvjetima je - odličan

Hina

U priopćenju naslovljenom »Izgubljeni u evaluaciji ili zašto je 'solidna trojka' u hrvatskim uvjetima odlična ocjena«, IRB među ostalim navodi da je, prema podatcima EUROSTAT-a za 2010., ulaganje u znanost u Hrvatskoj palo s 0,96 posto BDP-a iz 2002. na samo 0,73 posto BDP-a



ZAGREB Prema evaluaciji hrvatskih javnih znanstvenih instituta koje je nedavno provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), Institut Ruđera Boškovića (IRB) ocijenjen je ‘čistom trojkom’, za koju, premda njome nije zadovoljan, smatra da je u hrvatskim uvjetima to zapravo odlična ocjena.


U priopćenju naslovljenom »Izgubljeni u evaluaciji ili zašto je ‘solidna trojka’ u hrvatskim uvjetima odlična ocjena«, IRB među ostalim navodi da je, prema podatcima EUROSTAT-a za 2010., ulaganje u znanost u Hrvatskoj palo s 0,96 posto BDP-a iz 2002. na samo 0,73 posto BDP-a. To je pak, dodaje se, »’debelo’ ispod europskoga prosjeka koji je u istom razdoblju porastao s 1,88 na dva posto BDP-a, a da stvar bude još i gora i hrvatski BDP je među najnižima u Europskoj uniji (EU)«.


Ističe se kako ti podaci o ulaganju u znanost govore koliko je ona bitan faktor u Hrvatskoj, te da unatoč smanjenim ulaganjima i neadekvatnoj i zastarjeloj opremi, najveći hrvatski institut – IRB uspijeva biti prepoznatljiv u Europi i svijetu.




IRB smatra da bi peticu sigurno zaslužile najprestižnije europske znanstvene institucije poput njemačkoga Max Planck Gesellschafta ili britanskoga Sveučilišta Cambridge koje raspolažu godišnjim budžetom između 2,5 milijarde i pet milijarda američkih dolara, a Velika Britanija je 2010. ulagala 1,77 posto BDP-a u znanost, dok je Njemačka iste godine uložila čak 2,82 posto BDP-a.


Zato, navodi se, naglasak IRB-ove kritike provedene evaluacije nije na samoj ocjeni, nego na nedostatku jasno definiranih kriterija za sve institucije koje podliježu evaluaciji.


»Da su postojali jasni kriteriji, te da je procedura provedena po svjetskim standardima, ne bi se moglo dogoditi da IRB dobije bitno niže ocjene od drugih instituta u kategorijama u kojima je nedvojbeno među najjačima u Hrvatskoj, poput znanstvene produkcije, znanstvenog potencijala ili međunarodne prepoznatljivosti«, ističe se u priopćenju.