Dikana se tereti da je krivotvorio potpis svog polubrata na ugovoru kojim mu Radman prepušta svoj udjel u tvrtki za vođenje kavane Semafor. Ugovor je prema tužilaštvu bio vrijedan 3,5 milijuna kuna
SPLIT – Konačno su se pred splitskim Općinskim sudom sučelila polubraća, Josip Dikan Radeljak i Željan Radman, u kaznenom postupku koji se vodi protiv Radeljaka zbog krivotvorenja isprava.
Dok je Dikan poznat i izvan granica RH, Radman je dobro poznati splitski ugostitelj koji godinama drži dobro posjećeni restoran Pimpinela na Firulama. Polubraća su nekad zajedno poslovali sa još jednim kultnim gradskim prostorom, kavanom Semafor. No, došlo je do razlaza (o kojem su, iz različitih kutova, danas govorili Radman i Radeljak), a ovaj postupak je protiv Dikana kojeg se tereti da je krivotvorio potpis svog polubrata na ugovoru kojim mu Radman prepušta svoj udjel u tvrtki za vođenje kavane Semafor. Ugovor je prema tužilaštvu bio vrijedan 3,5 milijuna kuna.
Radeljak je govorio o tome kako je „stvorio“ Semafor još tamo ’70-tih godina te je otišao u Italiju poslom, a mlađem Radmanu prepustio upravljanje uz dogovor da dijele zaradu pola-pola. Toga se Radman uglavnom držao sve do sredine ’90-tih, tvrdi Radeljak, da bi onda došlo do problema – pa su 28. 12. 1996. godine sklopili ugovor kojim Radman idućih deset godina zadržava svu zaradu, ali nakon tog perioda prepušta u potpunosti vlasništvo nad tvrtkom „Semco“, koja je vodila Semafor, upravo Radeljaku. Dikan je, kao optuženi, izjavio da nema uopće razgovora, da je potpis na tom ugovoru (sastavljenom na komadu papira za kojeg Radeljak tvrdi da je u Italiji priznati takseni papir na kojem se sastavljaju ozbiljni ugovori koji dodatkom taksenih maraka postaju javni dokumenti) upravo Radmanov.
Koju minutu kasnije međutim Željan Radman opovrgnuo je takvu Dikanovu izjavu, odnosno obranu.
– Ovaj sporazum sam prvi put vidio 2007. godine kada sam dobio tužbu. Nikad nisam pregovarao ni pričao o ovom ugovoru – od 1993. godine sam u teškom ratnom odnosu, svađi s Radeljakom, privatno, nema nikakve veze s poslom. Tada sam naime odbio svjedočiti protiv njegove bivše supruge i od tada nemamo nikakvih odnosa. U sporazumu sam primjetio niz nelogičnosti, osim činjenice da bi time prepustio cijeli posao u kojeg sam uložio novaca Radeljaku. Zašto bih nastavio poslovati preko tvrtke Semco, a ne otvoriti novu firmu, i preko Semco obavljao plaćanja i sve drugo za Pimpinelu, od 2002. godine, koja godišnje ima promet četiri-pet milijuna kuna ako sam znao da ću mu prepustiti vlasništvo nad firmom?! U svakom slučaju, potpis na tom papiru podsjeća na moj potpis, očito je dobar falsifikat jer ja taj sporazum, taj papir u životu nisam vidio. – rezolutan je bio Željan Radman.
