Europarlamentarac mora biti čovjek od 30 do 55 godina, stručnjak koji zna jezike, putuje po svijetu, etičan je i spreman učiti, smatra Gabrić
ZAGREB Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u usporedbi s drugima nisu dovoljno aktivni, a jedini koji taj posao obavljaju na relativno visokoj razini su Andrej Plenković, Tonino Picula i Davor Ivo Stier.
Takav je zaključak istraživanja dr. Mate Palića, docenta Katedre za ustavno pravo i političke znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, predstavljenog na jučerašnjem skupu Nacionalnog foruma i HSLS-a »Europski parlament: jesmo li politički konkurentni? Istine i činjenice o radu hrvatskih predstavnika u EP«. Nacionalni forum i HSLS ovog su vikenda potpisali koalicijski sporazum i zajednički izlaze na europske izbore u svibnju.
Plenković, Picula i Stier, osim što govore na plenarnim sjednicama, pišu i predlažu amandmane, pa ih Palić u prezentaciji naziva kvalificiranim birokratima. Najneaktivniji su Marino Baldini i Oleg Valjalo.
Rečeno je da je važna stručnost i iskustvo u političkom natjecanju, povezanost s onima koji su ih izabrali, stalna komunikacija s građanima, industrijskim grupama, regijama i gradovima i dobro poznavanje stranih jezika.
Nikica Gabrić, predsjednik Nacionalnog foruma, rekao je da je u EP poslana treća liga političara jer se misli da to nije previše važno jer nismo naučili na političku kompeticiju, nego monopol.
Europarlamentarac mora biti čovjek od 30 do 55 godina, stručnjak koji zna jezike, putuje po svijetu, etičan je i spreman učiti. Rekao je da postoji 5.550 organizacija koji se bave medijima i nekim oblikom lobiranja u Bruxellesu, a Hrvatska je zastupljena s 20, od kojih su pet institucionalizirane, a ostale privatne. »Ako uistinu želimo nešto ostvariti trebali bi ih imati barem 100«, smatra Gabrić.
Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a rekao je da je glas za njihovu koaliciju glas za grupaciju liberalnih demokrata koji su treći po snazi u EU parlamentu, ali su natprosječno zastupljeni u Europskoj komisiji.
Analizirajući rezultate istraživanja, Kosor je kazao da je Ruža Tomašić bila skoro najaktivnija po broju istupa, ali govorila je najčešće o prošlosti, te da takve rasprave stvaraju i dojam o Hrvatskoj.
