U povodu Vladina prijedloga rebalansa državnog proračuna, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Petar Lovrić ocijenio je danas neodgovornim što Vlada svaka tri mjeseca radi rebalans, uz ocjenu da ni novi proračun neće dugo izdržati ako se nastavi loša poduzetnička klima, smanjenje potrošnje građana i nedostatak investicija.

»Neodgovorno je svaka tri mjeseca raditi rebalans proračuna. To je znak da se ništa ne planira, već pristupa ‘šamanski’ i gleda iz kave«, komentirao je Lovrić Vladin prijedlog, predviđajući kratak vijek trajanja i ovom rebalansu ako se ne bude poticalo potrošnju građana i investicije poduzetnika.

Živimo u rajskom vrtu – klimatski, maloljudno, potencijali su tu, ali uz lošu poduzetničku klimu ni ovaj rebalans neće dugo izdržati i ponovno ćemo ići dolje, ocijenio je Lovrić na konferenciji za novinare HUP-ove Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti.

Preduvjetom za rast poduzetništva istaknuo je definiciju jasnih pravila igre, nasuprot sadašnjoj situaciji u kojoj se npr. uvodi retrogradni poreza na dobit ili prvo smanjuje zdravstveni doprinos pa ga se vraća na prethodnu stopu.

Vladin prijedlog povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto će loše utjecati na poduzetnike, ali s obzirom na situaciju u zdravstvu HUP nije ni prije dvije godine tražio njegovo smanjivanje.

Povećanje doprinosa za zdravstvo gospodarstvo će svakako osjetiti, upravo je na račun zdravstva i PDV porastao za dva postotna poena. Poslodavacu koji nije dizao cijenu ta dva postotna boda su utjecala na dobit 33 posto. To je sve zakon spojenih posuda, rekao je Lovrić.

No, priznaje da je bio zatečen samnjivanjem doprinosa za zdravstvo prije dvije godine.

»Bio sam šokiran tadašnjom mjerom, da je netko odlučio smanjiti taj doprinos, a bilo je najava da će ga se smanjiti i četiri posto. Nije nam ni tada to bilo jasno. Bilo bi puno logičnije da se skinuo teret bolovanja s poslodavaca, koji od zloupotreba bolovanja nemaju nijedan zaštitni mehanizam«, ocijenio je.

Upozorio je i da su visoki doprinosi u cijelosti velik teret za poslodavce, da se doprinosima prikupi 28 milijardi kuna, a korisnicima isplati 64 milijarde kuna.

Stoga predlaže da se PDV smanji na 12,5 posto, a preostalih 12,5 nazove »porezom za doprinose«, kako bi građani znali kakvo je stanje u proračunu i za što se taj novac troši.

Prijedlog rebalansa proračuna, koji je danas prihvatila Vlada, uglavnom je usklađen s preporukama Europske komisije, ocjenjuju analitičari, no napominju da i dalje izazov ostaje reforma zdravstva, koje generira visoke deficite, te da je moguć novi rebalans ne ostvari li se Vladina procjena rasta gospodarstva od 0,2 posto.

»Konsolidacija deficita u skladu je sa ciljem koji je postavila Europska komisija, a s obzirom na okolnosti, riječ je o značajnoj konsolidaciji u odnosu na prvu verziju proračuna«, ocijenio je u razgovoru za Hinu Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Vlada je danas uputila Saboru prijedlog rebalansa proračuna za 2014., kojim se prihodi povećavaju za 3,98 milijardi kuna, na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna, na 130,7 milijardi kuna.

Tako se deficit državnog proračuna smanjuje za gotovo 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 posto BDP-a.

»Riječ je o mjerama rebalansa proračuna koju su već više-manje poznate iz medija. Na prihodnoj strani ključni su transfer dijela mirovina iz drugog u prvi stup i povećanje doprinosa za zdravstvo, a ostalo su ‘sitnije’ mjere, poput podizanja trošarina. Na rashodnoj strani uštede su dobrim dijelom ‘pojedene’ i dalje prisutnom potrebom da se sanira deficit zdravstva«, navodi Kovač.

Rebalansom su rashodi proračunskih korisnika smanjeni za 3,6 milijardi kuna, no učinak tih ušteda ‘poništili’ su povećani troškovi koji su morali biti ugrađeni u proračun u ukupnom iznosu od 3,7 milijardi kuna.

Uz ostvarene uštede u rebalans je trebalo ‘ugraditi’ i povećane troškove za sanaciju preostalog duga zdravstva od 3,2 milijarde kuna, povećane troškove za mirovine za 255 milijuna kuna te veće izdatke za programe za zapošljavanje.

»S manjom potrebom za financiranjem proračuna, nadam se pozitivnom efektu kod stranih investitora na percepciju rizika ulaganja u Hrvatsku i eventualno na trošak hrvatskoga duga«, zaključuje Kovač.

»Prijedlog rebalansa upućuje na to da je pred Hrvatskom jedno duže razdoblje fiskalne prilagodbe koje će, s obzirom na strukturu gospodarstva, neminovno imati negativni utjecaj na razinu gospodarske aktivnosti i zaposlenosti«, ocjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.

Bez suštinskih mjera reformi i vremena da one počnu djelovati, u Hrvatskoj je jako sužen prostor za smanjenje rashodovne strane proračuna, a vidimo i trend pogoršanja strukture javne potrošnje, upozorava Šantić.

»Primjerice, ponovno se smanjuju kapitalna ulaganja i određene subvencije, pa je jasno da će ovaj rebalans djelovati prorecesijski na gospodarstvo«, napominje Šantić, koji ostaje pri svojoj procjeni ovogodišnjeg pada BDP-a za 0,5 posto.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je rebalans državnog proračuna napravljen pod pritiskom Europske unije (EU) te da će ove godine vjerojatno biti još jedan rebalans.

»Rebalans je napravljen pod pritiskom EU, koji zahtijeva da se smanji deficit državnog proračuna središnje države do 2016. na razinu kriterija iz Maastrichta, tako da će se ove godine morati napraviti vjerojatno još jedan rebalans, zavisno o tome kako će se kretati prihodovna strana«, kazao je Novotny u izjavi za Hinu.

Naime, navodi, gospodarstvo i dalje pada, pa je pitanje hoće li se prihodi državnog proračuna ostvariti na planiranoj razini.

»To su one reforme o kojima govorimo, a koje bez političkog konsenzusa nije moguće provesti«, ističe.

Prije svega, to su značajne uštede u zdravstvenom sustavu, jer je on neodrživ na ovoj razini doprinosa koje gospodarstvo može isporučiti zdravstvenom sustavu.

Također, socijalni se sustav u cjelini mora redefinirati, kao i sustav poticaja, odnosno trošenja javnog novca, kazao je Novotny te zaključio kako »ne vjeruje da se ovim rebalansom može završiti ova fiskalna godina«.