BEOGRAD Stručnjak za međunarodno pravo profesor Tibor Varadi ocijenio je u srijedu da su šanse za uspjeh hrvatske tužbe i srpske protutužbe za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu zanemarive i, ne sporeći da je tijekom rata 90-ih bilo teških zločina, ukazao je na to da Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) nikog nije niti optužio niti osudio za genocid na teritoriju Hrvatske.

Varadi je za beogradski list »Danas«, komentirajući početak glavne rasprave 3. ožujka pred ICJ, ocijenio kako je prihvaćanjem nadležnosti ICJ da raspravlja o tužbi i protutužbi »ljestvica visoko dignuta«, te da je dokazivanje genocida veoma komplicirano.

“Šanse za uspjeh hrvatske tužbe pred ICJ praktično su zanemarive, a to se isto odnosi i na protutužbu. Međunarodni sud je tijesnom većinom prihvatio nadležnost, ali je ta nadležnost ograničena na djelo genocida. Na taj način je ljestvica podignuta previsoko«, rekao je Varadi, naglašavajući nespornim da su teški zločini činjeni tijekom ratova 90-ih godina.

“Pred Tribunalom (ICTY) je bilo i optužbi i osuda, ali nitko nije Tribunala osuđen, pa čak ni optužen za genocid na teritoriju Hrvatske«, ukazuje Varadi.U prilog tvrdnji da je dokazivanje genocida kompliciran pravni posao, Varadi, koji je bio zastupnik SR Jugoslavije, kasnije Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u sporovima protiv Bosne i Hercegovine, podsjeća i na taj slučaj.

“Iz presude u sporu sa Bosnom vidi se da se ICJ uglavnom oslanjao na činjenične nalaze ICTY-ija. Vjerojatno će to biti slučaj i u sporu sa Hrvatskom. To je i racionalno, jer ICTY ima znatno više instrumenata, pa i sredstava za utvrđivanje činjenica. A kao što sam rekao, ICTY nije nikoga ni optužio, a još manje osudio za genocid u Hrvatskoj«, naglašava Varadi.

Po njegovoj ocjeni, u srpsko-hrvatskom sporu najvjerojatnije niti jedna strana neće biti proglašena krivom, pa jednako tako neće biti posljedica po eurointegracijski proces Srbije.Varadiju se mnogo težim čini pitanje kako će postupak utjecati na međusobne odnose dviju država.«

Mislim da ne postoji teža riječ od genocida. Ako će zastupnici Srbije i Hrvatske tijekom skoro mjesec dana, više sati dnevno i jednu i drugu zemlju optuživati za genocid, to sigurno neće pridonijeti međunacionalnom pomirenju i dobrim odnosima u regiji«, upozorava Varadi i pozdravlja suzdržanost koju su u ponedjeljak u Beogradu iskazali hrvatska potpredsjednica vlade Vesna Pusić i srbijanski vicepremijer Aleksandar Vučić.

“To je svakako dobro. No, nije lako zadržati suzdržano stajalište ako je zadatak zastupnika dokazivanje genocida«, ocjenjuje Varadi.Stručnjak za međunarodno pravo kaže i da ne može prihvatiti ocjene kako Srbija treba odustati od nagodbi i posvetiti se dokazivanju zločinima nad Srbima u Drugom svjetskom ratu.

“Kao pravnik ne mogu prihvatiti takva stajališta. Poznato je da je Konvencija o genocidu iz 1948. stupila na snagu 1951. Ona nije retroaktivna. Nije moguće nekoga osuditi za genocid ako je djelo učinjeno prije stupanja na snagu Konvencije. Ni nacističkim zločincima u Nuernbergu nije suđeno za genocid«, rekao je Varadi u povodu raniji ocjena u srbijanskoj javnosti da se Srbija treba posvetiti dokazivanju genocida u Jasenovcu.

“Pošto su zločini NDH bili počinjeni prije 1951, pa i prije 1948. godine, oni ne mogu biti podloga da se Hrvatska 2014. godine osudi za genocid. Čak ni ako bi postojao državnopravni kontinuitet između NDH i sadašnje Hrvatske, a mislim da ne postoji. To je jasno«, naglasio je Varadi za list »Danas«, ocijenivši kako opis zločina NDH može »biti dio uvodnih izlaganja« pred ICJ i »može biti dio nastojanja da se predoči jedan povijesni kontekst«.

Tibor Varadi profesor je na Odjelu pravnih studija Srednjeeuropskog sveučilišta u Budimpešti, na kojem je bio prorektor, te vođa Programa za međunarodno poslovno pravo.Bio je ministar pravosuđa SR Jugoslavije u vladi Milana Panića 1992. i 1993. godine.