Predstavljena nova industrijska strategija

Renesansa u HGK: Hrvatska dobiva strateške industrije

Aneli Dragojević Mijatović

Farmaceutska, elektroindustrija, ICT, metaloprerađivačka industrija i proizvodnja strojeva definirane su kao pokretači, a prehrambena industrija i proizvodnja namještaja kao čuvari ekonomije



RIJEKA Četiri ključne industrijske djelatnosti definirane kao pokretači ekonomije za razdoblje od 2014. do 2020. su farmaceutska, elektroindustrija, ICT, te metaloprerađivačka industrija i proizvodnja strojeva, dok su prehrambena industrija i proizvodnja namještaja definirane kao čuvari ekonomije, istaknuo je Tomislav Radoš, savjetnik ministra gospodarstva i voditelj tima za izradu »Industrijske strategije RH 2014.-2020.« pri Ministarstvu gospodarstva, na jučerašnjem predstavljanju tog dokumenta u HGK-Županijskoj komori Rijeka.


Na dokumentu je, kaže, radio tim od 20 ljudi, a njegova je izrada trajala osam mjeseci. 


   – Dokument analizira stanje u domaćoj industriji te definira ključne industrijske djelatnosti, dakle one za koje očekujemo da će imati značajne stope rasta do 2020. i koje imaju sposobnost i snagu da pokrenu gospodarstvo. On potom donosi tri scenarija razvoja industrije, te definira prioritetna područja i operativne mjere za realizaciju ciljeva. Detektirani problemi su nažalost veliki, a među njima su pitanje institucionalnog okruženja, zatim visoko i složeno porezno opterećenje, nedovoljna ulaganja u investicije i tehnologiju, slaba inovativna sposobnost naših poduzeća, niska razina produktivnosti u odnosu na EU, niska razina udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju zaposlenih i drugi.   

Ne mogu svi


Želimo javnosti predstaviti dokument, objasniti što nam je bila ideja vodilja i dobiti što više novih prijedloga. Javna rasprava otvorena je do 7. ožujka, no ako bude dovoljno kvalitetnih prijedloga, trajat će koliko bude trebalo, rekao je Radoš, dodajući da nema potrebe da itko bude nezadovoljan. 




   – Do sada je Hrvatska imala jednak odnos prema svim djelatnostima, odnosno svakoj se davalo po nešto, a nijedna se nije razvila koliko treba. Nema međutim zemlje koja može imati 15 strateških djelatnosti. Recimo, Finska ima tek dvije, drvo i ICT. Znači, sada želimo koncentrirati maksimalno našu snagu, energiju i novce u one djelatnosti koje su snažno izvozno orijentirane, profitabilne i za koje očekujemo da će imati najviše stope rasta. U svakoj djelatnosti ima poduzeća koja su dobra. Isto tako, na sve djelatnosti i na sva poduzeća primjenjuju se horizontalne mjere, a većina mjera koje država donosi su upravo horizontalne naravi. No, vrlo oprezan treba biti s vertikalnim mjerama, a za ova ključna četiri ključna područja definirali smo niz vertikalnih mjera koje će im pomoći da budu još snažniji i bolji izvoznici, što ne znači da za godinu dana primjerice i prozvodnja namještaja ne može postati jedan od ključnih pokretača. Ona sada ima komparativnu prednost u drvetu, ali ne i u dizajnu ili nekoj drugoj razini visoke dodane vrijednosti, i to je razlog zašto je sada svrstana u čuvare, a ne pokretače ekonomije. No, nemamo više dovoljno novca da potičemo sve, jer smo zadnjih 20 godina trošili novce bez rezona, poručio je Radoš. 


   Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva i v.d. predsjednica HGK, kazala je da se izradom industrijske strategije na prvo mjesto želi staviti važnost proizvodnje i industrije u cjelini.   

Konkretne brojke


– Cijela Europa se nalazi u fazi da zaziva renesansu industrije, mi se danas suočavamo s posljedicama toga što smo značaj industrije i proizvodnje do sada pomalo stavljali u drugi plan. Industrijska strategija predviđa rast industrijskog volumena za prosječno 2,85 posto godišnje do 2020., predviđa i više od 85.000 novih radnih mjesta u segmentu prerađivačke industrije, od čega više od 30 posto visokoobrazovanih, potom rast produktivnosti u tom segmentu za više od 68 posto, te rast izvoza za više od 30 posto, pri čemu cilja na povećanje udjela proizvoda visoke dodane vrijednosti, pojasnila je Škrtić.      Na pitanje, po čemu se ova strategija izdvaja u odnosu na ranije, Škrtić je odgovorila kako je ona dobra već time što je prva koja za razdoblje do 2020. jasno kaže: ovo su ciljevi koje možemo očekivati, ovo su brojke po kojima nas možete mjeriti, te predlaže i mjere kako to ostvariti.