Predstavnici prosvjednika podržali dogovor

Nasilju je kraj? Potpisan sporazum ukrajinske oporbe i Janukoviča

Hina

Sporazum je udarac za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji Ukrajinu smatra ključnim elementom za ponovo ujedinjenje što je moguće više bivših sovjetskih republika u sklopu Euroazijske unije, koja bi trebala zaživjeti 2015



KIJEV  Predsjednik Viktor Janukovič potpisao je u petak sporazum s dužnosnicima oporbe radi okončanja političke krize u Ukrajini tijekom koje je u tri dana poginulo gotovo 80 osoba u Kijevu.



– obnova ustava iz 2004:U 48 sati nakon potpisivanja sporazuma, mora se usvojiti i proglasiti zakon kojim se obnavlja ustav iz 2004. ali uzimaju u obzir i amandmani izglasani nakon toga.– vlada nacionalnog jedinstva:Potpisnici se obvezuju osnovati koaliciju i formirati vladu nacionalnog jedinstva u roku 10 dana od obnove ustava iz 2004.– ustavna reforma:Radovi na reformi ustava koji će predviđati ravnotežu vlasti predsjednika, vlade i parlamenta, počet će smjesta i biti dovršeni do rujna 2014.– prijevremeni predsjednički izbori:Predsjednički izbori održat će se kad se usvoji novi ustav ali ne kasnije od prosinca 2014.Usvojit će se novi izborni zakoni.– istraga:Istrage o nedavnom nasilju vodit će se pod zajedničkim nadzorom vlasti, oporbe i Vijeća Europe.– nasilje i zauzimanje ulica:Vlasti neće uvesti izvanredno stanje.Vlasti i oporba suzdržat će se od upotrebe nasilja.Parlament će usvojiti novi zakon o amnestiji.Obje strane poduzet će ozbiljan napor za povratak u normalu u gradovima i selima, uz evakuaciju upravnih i javnih zgrada i deblokadu ulica, parkova i trgova.Oružje u ilegalnom posjedu mora se predati ministarstvu unutarnjih poslova.Vlada će smjeti koristiti snage reda samo za zaštitu javnih zgrada. (Hina/AFP)Ukrajina je odustala od planiranog izdanja dvije milijarde dolara vrijednih euroobveznica na Irskoj burzi koje je prema dogovoru trebala kupiti Rusija a iz Moskve danas poručuju da čekaju rasplet političkih previranja u Kijevu.


Budućnost Ukrajine bit će vrlo izazovna i ovisit će o provedbi sporazuma o rješenju krize koji su u petak postigli ukrajinska vlada i oporba, izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Catherine Ashton.




»Provedba će biti ključna i vrlo izazovna«, rekla je Ashton novinarima u Londonu. »Sada trebamo provedbu koja počinje uklanjanjem svih prijetnji nasiljem, a to znači i svih koji prijete nasiljem«, dodala je.


Sporazum je potpisan nakon što je Janukovič objavio da će održati prijevremene izbore, formirati vladu nacionalnog jedinstva i smanjiti predsjedničke ovlasti.


Upitana hoće li EU ukinuti sankcije, Ashton je rekla da će to ovisiti o informacijama koje daju europski ministri vanjskih poslova koji se nalaze u Ukrajini.


»Donijet ćemo odluku na temelju njihovih informacija. Važno je da budemo usklađeni«, rekla je Ashton.


Njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter-Steinmeier potvrdio je da sporazum predviđa vladu nacionalnog jedinstva i prijevremene predsjedničke izbore ove godine, premda datum još nije određen. Izbori su se trebali održati u ožujku 2015.


Potpisivanje sporazuma u predsjedničkom uredu trajalo je nekoliko minuta, a Janukovič ga nije popratio osmjehom.


Drugi europski posrednik, poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski, opisao je sporazum kao »dobar kompromis za Ukrajinu«. Na Twitteru je ocijenio da on »daje šansu miru« i »otvara put reformama i Europi.


Sporazum su potpisali čelnici ukrajinske oporbe Vitalij Kličko, Arsenij Jacenjuk i Oleg Tjahnibok kao i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski. Ruski izaslanik Vladimir Lukin nije potpisao sporazum.


»Ne postoje koraci koje ne bismo trebali poduzeti kako bi se vratio mir u zemlji«, rekao je Janukovič najavljujući ustupke prije potpisivanja sporazuma, uključujući prijevremene izbore, vraćanje ustava iz 2004. po kojem je parlament imao veće ovlasti i formiranje vlade nacionalnog jedinstva.


Predstavnici prosvjednika koji su zauzeli kijevski Trg neovisnosti podržali su sporazum, rekao je glasnogovornik poljskog ministarstva vanjskih poslova.


Sporazum je udarac za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji Ukrajinu smatra ključnim elementom za ponovo ujedinjenje što je moguće više bivših sovjetskih republika u sklopu Euroazijske unije, koja bi trebala zaživjeti 2015.


Putin je u četvrtak imenovao svojeg izaslanika za ukrajinske pregovore na zahtjev samog Janukoviča, ali nije jasno kakvu su ulogu, ako ikakvu, ruski dužnosnici igrali u pregovorima.


Ilustrirajući ozbiljnost krize, rejting agencija Standard & Poor’s snizila je u petak ukrajinski kreditni rejting drugi put u zadnja tri tjedna, s CCC+ na CCC, upozoravajući na povećani rizik od stečaja.


Ruski ministar gospodarstva rekao je da je Moskva još uvijek neodlučna u pogledu iduće tranše pomoći Kijevu od dvije milijarde dolara i da čeka da se razjasni situacija s ukrajinskom vladom.


Ukrajina »hitno treba tehnokratsku vladu koja bi poduzela mjere za sprječavanje stečaja«, kazala je analitičarka RBS-a Tatjana Orlova.


U nasilju u Ukrajini od utorka poslijepodne poginulo je, po podacima ukrajinskog ministarstva zdravlja, 77 ljudi, što znači da ih je u četvrtak poginulo najmanje 47.Europski ministri vanjskih poslova odlučili su u četvrtak uvesti ciljane sankcije Ukrajini i zaprijetili daljnjim kaznenim mjerama ako vlasti ne uvedu red.

U priopćenju na internetskim stranicama Irske burze gdje je transakcija trebala biti obavljena ukrajinsko je ministarstvo financija jučer potvrdilo da neće izdati euroobveznice u vrijednosti tri milijarde dolara, s rokom dospijeća 2015. Kijev je s Rusijom u prosincu prošle godine dogovorio kupnju tih obveznica u sklopu 15 milijardi dolara vrijednog paketa financijske pomoći.


»Krajem prošle godine kupili smo ukrajinske obveznice u vrijednosti tri milijarde dolara«, prenosi agencija Itar-Tass riječi ruskog ministra Alekseja Uljukajeva s današnje konferencije za novinstvo. »Planirano je da uskoro kupimo dodatne dvije milijarde dolara obveznica ali one još nisu izdane pa pitanje čeka pozitivan odgovor«, dodao je.Sudbina dvije milijarde dolara pomoći Ukrajini ostaje neriješena jer Rusija čeka rasplet događaja oko nove ukrajinske vlade, zaključio je ruski ministar.Rusija je prema dogovoru već kupila tri milijarde dolara ukrajinskih obveznica a ponudila je Kijevu i privremeni popust na cijenu plina od 33 posto, u protuvrijednosti sedam milijardi dolara, navode ruski mediji. Ukrajina u ovoj godini mora vratiti dugove u iznosu čak 13 milijardi dolara, no politička previranja u protekla tri tjedna opasno su nagrizla njezine devizne rezerve.Sporazum je Ukrajini trebao omogućiti da izbjegne bankrot i dobije na vremenu kako bi pokrenula reforme kojima bi posrnulo gospodarstvo ponovno osovila na noge. Njezin ukupni inozemni dug doseže 140 milijardi dolara, što je gotovo 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a procjenjuje se da je ukrajinsko gospodarstvo u 2013. smanjeno za 1,5 posto.

U međuvremenu su politička neizvjesnost i nasilje u glavnom gradu Kijevu potaknuli agenciju Standard & Poor’s da snizi kreditni rejting zemlje za jedan stupanj, sa ‘CCC+’ na ‘CCC’. Sniženje odražava »našu ocjenu da se politička situacija bitno pogoršala«, navodi se u današnjem priopćenju S&P-a.


Agencija je također zemlji dodijelila negativnu prognozu, što znači da bi rejting mogao biti dodatno snižen. Novi je rejting tek jedan stupanj iznad onog koji signalizira nesposobnost urednog servisiranja financijskih obveza, uz male šanse za oporavak.