"Hrvatska, uostalom, ne želi Europsku uniju u kojoj bi bilo kažnjavano neslaganje u mišljenju ili zalaganje za vlastite interese, za jednakopravnost u svim pitanjima, i za zdrav razum. Takva Europska unija značila bi obesmišljavanje ideje europskog integriranja", poručio je premijer.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović poručio je danas da ne dolazi u obzir da se ukine drugi mirovinski stup i taj novac prebaci u državni proračun.
To ne dolazi u obzir, ne pada nam napamet raditi ono što su napravile neke države, a na što se često pozivaju i neki u Hrvatskoj, da ukinu drugi stup i taj novac prebace u proračun, rekao je premijer u saborskoj raspravi o izvješću o održanim sastancima Europskog vijeća u prošloj godini koje je, prvi put, podnio parlamentu.
To ne dolazi u obzir, bio je izričit premijer, koji kaže da su tu moguće samo određene, manje korekcije.
Saborska oporba smatra kako u hrvatskom javnom životu, sedam mjeseci nakon ulaska u Europsku uniju, nema prave svijesti da odluke iz tijela Unije izravno utječu na živote građana.
Odluke u Bruxellesu i Strasbourgu slabo su zastupljene u medijima, ocijenio je laburist Dragutin Lesar priključivši se time ocjeni HDZ.
Milanović: Hrvatska nije ušla u EU da šuti i sluša
U hrvatskom političkom i javnom životu još se nije dovoljno razvila svijest o ravnopravnosti Hrvatske u Europskoj uniji, u koju nije ušla kako bi samo šutjela i slušala, a građane se pokušava plašiti sankcijama koje navodno stalno prijete iz Bruxellesa, izjavio je u utorak u Saboru hrvatski premijer Zoran Milanović u svom prvom izvješću o održanim sastancima europskog vijeća u prošloj godini.
“U našem političkom i javnom životu, nažalost, još uvijek se nije u dovoljnoj mjeri razvila svijest o ravnopravnosti Hrvatske u kontekstu Europske unije. Građane se pokušava plašiti nekakvim sankcijama koje Hrvatskoj navodno stalno prijete iz Bruxellesa, iz ovog ili onog izmišljenog razloga. Kao što znamo, strah uglavnom izvire iz neznanja”, rekao je Milanović.
“Hrvatska nije ušla u EU pod uvjetom da šuti i sluša”, istaknuo je.
Od 1. srpnja prošle godine Hrvatska svojim glasom, i pripadajućim pravom veta, može blokirati neke važne odluke Europskog vijeća, ali tu mogućnost ne doživljava i nikad neće doživljavati sredstvom ucjene i dnevnopolitičke manipulacije, nego jednim od jamstava pune ravnopravnosti unutar Unije, rekao je Milanović.
Premijer Zoran Milanović izjavio jeda ulazak u proceduru prekomjernog deficita, o čemu prijedlog treba potvrditi Vijeće ministara financija EU-a u Bruxellesu, nije nikakva kazna za Hrvatsku.
Procedura nije nikakva kazna Hrvatskoj, tu su proceduru prošle gotove sve europske države, neke brže i uspješnije, neke teže i manje uspješno, rekao je premijer u Hrvatskom saboru kojemu po prvi put podnosi izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u prošloj godini.
Milanović je naglasio kako je to mehanizam koji će pomoći Hrvatskoj da bez političkih kalkulacija i odugovlačenja do kraja uvede red u sustav i provede reforme koje se odgađaju.Odluka da se živi u skladu s vlastitim mogućnostima koje možda, nisu uvijek tako niske kako se misli, uvijek je politička odluka, rekao je premijer.
Najavio je reforme »na ovaj način neodrživih sustava«, konkretno zdravstva i obrazovanja, zatim restrukturiranje državne uprave, javnih službi, pravosudnog sustava. Reformirat će se radno zakonodavstvo, nastaviti s restrukturiranjem državnih i javnih poduzeća, racionalizacijom sustava državnih agencija i upravljanja državnom imovinom, najavio je.
Zakon o suradnji Sabora i vlade u europskim poslovima propisuje da premijer jednom godišnje, na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora, podnosi Saboru izvješće o održanim sastancima Europskoga vijeća u protekloj godini
“Hrvatska, uostalom, ne želi Europsku uniju u kojoj bi bilo kažnjavano neslaganje u mišljenju ili zalaganje za vlastite interese, za jednakopravnost u svim pitanjima, i za zdrav razum. Takva Europska unija značila bi obesmišljavanje ideje europskog integriranja”, poručio je premijer.
Podsjetio je da se Hrvatska u dugotrajnom i teškom pregovaračkom procesu izborila za i da sad zaslužuje ravnopravnost i partnerski status u Europskoj uniji. Dodao je da ravnopravnost podrazumijeva odgovornost i međusobno povjerenje, a povjerenje se ponajprije temelji na racionalnom uvidu u vlastite mogućnosti i interese. Po njegovim riječima, to je formula uspješnog hrvatskog članstva u Europskoj uniji.
“Toga ćemo se držati i nikada se nećemo umoriti od ponavljanja činjenice da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. punopravna članica Unije. Nadamo se da će taj glas doći do svih građana, pa i do pojedinih analitičara, političara, novinara, sudaca, umjetnika i drugih koji su se vinuli do prilike da u medijima iznose svoje stavove”, rekao je.
Otkako je Hrvatska postala punopravnom i stabilnom članicom EU, održana su dva sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu: prvi u listopadu, drugi u prosincu. Oba puta, kao i na prethodnim sastancima Vijeća na kojima Hrvatska nije imala pravo glasa, dominantne su bile ekonomske teme, rekao je Milanović.
Priznao Jandrokoviću da je pogriješio kad je potpisao za referendum o ZOR-u
Premijer je priznao danas kako je HDZ djelomično u pravu kada ga proziva jer je 2010., kada je tadašnja vlada predložila Zakon o radu, potpisao zahtjev za referendum te bio protiv takvog zakona.
“Što se tiče vaših kritika na naš stav oko Zakona o radu, moram priznati da ste djelomično u pravu. Da, ja to jesam potpisao, ne prvi nego vjerojatno zadnji i radi toga sam bio kritiziran s pravom, s pravom”, rekao je Milanović HDZ-ovcu Gordanu Jandrokoviću koji mu je replicirao u Hrvatskom saboru nakon podnošenja izvješća o održanim sastancima Europskog vijeća u prošlojh godini.
“Radilo se o jednom prilično nasilnom pokušaju tadašnje vlasti, ali to je sada teško objašnjavati da se stvari preko koljena slome”, rekao je Milanović.
I bivša premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je kako je dobro da je premijer priznao da je pogriješio kad je potpisao zahtjev za referendum o Zakonu o radu.
Lijepo je priznati, ali izgubili smo vrijeme, rekla je Kosor (nezavisna), držeći da bi neke stvari ipak bile drugačije da se s reformama radnog zakonodavstva krenulo prije tri-četiri godine.
Nezaposlenost mladih jedan od najvažnijih problema
Nezaposlenost mladih prepoznata je na sastancima Europskog vijeća kao jedan od najvećih problema sveukupne europske ekonomije, ali i politike, rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović u utorak u Saboru i naglasio da je predstojeća reforma hrvatskog radnog zakonodavstva alat za očuvanje radnih mjesta u zemlji.
Hrvatska, koja spada u članice s visokom nezaposlenošću mladih, aktivno se uključila u izradu i provođenje vrlo važne Unijine Inicijative za zapošljavanje mladih, rekao je Milanović podnoseći izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2013.
Predviđeno je da u sklopu tog programa sve osobe mlađe od 25 godina, a u Hrvatskoj mlađe od 29 godina, unutar četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka prethodnog zaposlenja dobiju kvalitetnu i konkretnu poslovnu ponudu. To podrazumijeva ponudu za posao, praksu, pripravništvo ili nastavak obrazovanja.
Europska Inicijativa za zapošljavanje mladih raspolagat će u idućih sedam godina sa šest milijardi eura bespovratnih sredstava, s time da će polovica tog iznosa biti dostupna u ovoj i sljedećoj godini, kazao je premijer.
“Što se tiče programa Jamstvo za mlade, u iduće dvije godine očekuje se 62 milijuna eura, a prvih 37 milijuna eura trebali bismo dobiti u prvoj polovici ove godine. Isti iznos, dakle 62 milijuna eura, za poticaje zapošljavanju mladih očekuje se u iduće dvije godine i od Europskog socijalnog fonda”, rekao je Milanović.
Hrvatska i samostalno provodi mjere koje bi trebale uroditi lakšim dolaskom mladih ljudi do posla, a tijekom 2013. godine aktivnim mjerama zapošljavanja koristilo se više od 50 tisuća nezaposlenih. Ove godine u proračunu je osigurano više od pola milijarde kuna za tu svrhu, a zajedno sa sredstvima EU to će biti gotovo milijardu kuna, najviše do sada.
Reforma tržišta rada
Govoreći o donošenju novog Zakona o radu, Milanović je rekao da je “reforma radnog zakonodavstva, odnosno dinamizacija tržišta rada, nije naš hir ili izraz naše društvene neosjetljivosti, kako nam znaju predbacivati, nego se radi se o alatu koji moramo upotrijebiti da bi očuvali radna mjesta, ali i da bi se lakše dolazilo do novog posla i da bi se potaknuo val otvaranja novih radnih mjesta”.
Premijer je kazao da u vladi kojoj je na čelu “ne sjede politički kamikaze, nego odgovorni i ozbiljni ljudi” i da joj sasvim sigurno nije u interesu da još više građana izgubi posao. “Naš jedini i najvažniji interes je da što više naših građana ima posao i poštene prihode od svog poštenog rada”, ustvrdio je, dodajući da je reforma tržišta rada veliki i neizbježni korak u tom pravcu, kao i u pravcu povećanja konkurentnosti gospodarstva.
Rekao je i da su u Hrvatskoj stvorene pretpostavke za ubrzavanje reformskih i strukturnih zahvata koji, međutim, ne smiju dovesti do dodatnog socijalnog raslojavanja i povećanja broja socijalno isključenih i zakinutih. Cilj reformi jest spuštanje proračunskog deficita ispod tri posto i javnog duga ispod 60 posto BDP-a, odnosno stvaranje stabilne i zdrave ekonomije koja će dosegnuti visoki stupanj spremnosti za ulazak u eurozonu, i koja će na još ravnopravnijim osnovama i još aktivnije moći participirati u izgradnji Ekonomske i monetarne unije. To je jedan od naših najviših strateških ciljeva idućih godina, naglasio je premijer.
Ekonomski razgovori na sjednicama Europskog vijeća
Ekonomski razgovori na sjednicama Europskog vijeća, nastavio je Milanović, svodili su se na modalitete balansiranja između dva umnogome kontradiktorna procesa: konsolidacije javnih financija i proračunske štednje, s jedne strane, te provedbe mjera za oporavak i novi rast gospodarstva s druge. Ocijenio je da je takav i Višegodišnji financijski okvir Unije za razdoblje od 2014. do 2020. godine, koji je Hrvatskoj namijenio oko 11 milijardi i 700 milijuna eura sredstava. “Bio je to kompromis između onih koji su inzistirali na kresanju Financijskog okvira za stotinu milijardi eura i onih koji su se zalagali za ozbiljnije jačanje razvojne komponente višegodišnjeg proračuna EU. I veliki dio aktivnosti i promišljanja naše Vlade sastoji se upravo u potrazi za najboljim omjerom tih dviju osnovnih odrednica i europske i naše ekonomske politike”, kazao je premijer.
Republika Hrvatska podržava napore europskih čelnika usmjerene k stvaranju bankovne unije, ali će još razmotriti sudjelovanje u njoj zbog nejasne strategije implementacije ključnih elemenata, posebno kad se radi o državama članicama izvan eurozone, kazao je Milanović.
Za hrvatske energetske projekte i potencijale danas ozbiljno zanimaju neke od globalno najvećih privatnih i državnih kompanija iako se ona tek u posljednjih godinu dana počela upisivati na energetsku kartu Europe, a trebala je to davno učiniti, rekao je Milanović i najavio je da će se Europsko vijeće baviti u ožujku temom energetske politike i sigurnosti.
Subvencioniranje je unazadilo hrvatsku poljoprivredu
Govoreći o poljoprivrednoj politici, Milanović je rekao da je koncept subvencioniranja – koji je unazadio hrvatsku poljoprivredu – zamijenjen je sustavom dodjele potpora koji je transparentan i uređen prema standardima Europske unije. Izvijestio je i da je prošli mjesec Vijeće ministara usvojilo reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2014. – 2020. godine, paket o kojem se pregovara još od 2010. Novu Zajedničku poljoprivrednu politiku karakterizira “ozelenjavanje” (tzv.greening), identificiranje aktivnih poljoprivrednika, smanjivanje plaćanja velikim gospodarstvima, ali i ukidanje proizvodne kvote za mlijeko (od 2015.) i proizvodne kvote za šećer (od 2017. godine). Hrvatski Nacrt programa mjera za ruralni razvoj jučer je poslan u Europsku komisiju, kazao je premijer.
Na prošlogodišnjim sjednicama Europskog vijeća razgovaralo se i o procesu proširenja Unije, te o Istočnom partnerstvu. “Hrvatska bezrezervno podupire proces daljnjeg širenja Unije, posebice kad je riječ o državama iz naše regije. Bit ćemo odani saveznici i suradnici svojim susjedima u njihovu višegodišnjem približavanju Europskoj uniji i njezinim standardima. I to ne samo zbog prijateljstva i dobrosusjedstva s tim narodima, nego ponajprije zbog hrvatskih ekonomskih, sigurnosnih i političkih interesa”, poručio je Milanović u svom opsežnom izvješću.
Premijer je iskoristio prigodu da pozove hrvatske građane da izađu na izbore za EP koji se održavaju krajem svibnja. Na kraju je rekao kako Europska unija može biti još bolja kuća za sve svoje ravnopravne građane. Međutim, Europa nisu samo izdašni fondovi, veliko i bogato tržište te mogućnosti boljeg obrazovanja i zaposlenja nego ona znači i stalnu spremnost mijenjanja nabolje, jer se samo tako može odgovoriti na izazove suvremenog svijeta, zaključio je Milanović.
