Novinarski standard u krizi

U igri tri modela RTV pristojbe, ali novih poreza za građane neće biti

Hina

»Medijska strategija je doista pri kraju – na nekoliko smo dana – a njezina najveća novost i cilj, ono što se svakako mora mijenjati je razina novinskog standarda, koji je u Hrvatskoj iz više razloga u apsolutnoj krizi«, kazala je Zlatar Violić odgovarajući na pitanje novinara u emisiji Hrvatskog radija »A sada Vlada«, napomenuvši kako za to nije kriv samo manjak financija.



ZAGREB Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić najavila je danas skori završetak izrade medijske strategije koja će u prvome redu biti usmjerena na podizanje profesionalnih medijskih standarda, istaknuvši kako ona neće donijeti nove poreze za građane u obliku RTV pristojbe.


»Medijska strategija je doista pri kraju – na nekoliko smo dana – a njezina najveća novost i cilj, ono što se svakako mora mijenjati je razina novinskog standarda, koji je u Hrvatskoj iz više razloga u apsolutnoj krizi«, kazala je Zlatar Violić odgovarajući na pitanje novinara u emisiji Hrvatskog radija »A sada Vlada«, napomenuvši kako za to nije kriv samo manjak financija.


U pripremi strategije najviše je vremena potrošeno na analizu postojećeg stanja te analizu medija u Hrvatskoj s obzirom na vlasnička pitanja, što je nešto na što Europska unija stavlja veliki naglasak, a u tom kontekstu bit će ponuđena tri modela naplate RTV pristojbe o kojima se već govorilo, no »novih poreza neće biti, da se ne bi opterećivalo građane«.




Za odluku o ukidanju 11 HRT-ovih dopisništava Zlatar Violić je kazala kako je riječ o najavljenom potezu koji je dio restrukturiranja, no da smanjenje pokrivenosti terena ne dolazi u obzir, kao i da ne smije biti dovedena u pitanje količina proizvedenih vijesti, a o tome će biti riječi na sastanku sa županima i gradonačelnicima pogođenih gradova danas poslijepodne.


Na novinarsko pitanje vezano uz nedavnu odluku zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića o zabrani zapošljavanja u gradskim ustanovama koje se financiraju iz proračuna Grada Zagreba, ministrica je istaknula kako je riječ o relativno općenitim mjerama čiji je širi kontekst racionalizacija potrošnje uoči početka nastavka pregovora Grada sa sindikatima.


Ponovila je da ta odluka ne bi trebalo dovesti u pitanje funkcioniranje kulturnih institucija u Zagrebu. »Grad je svjestan da postoje barem dva tipa institucija koje ne mogu u dijelu svog posla proći bez autorskih i studentskih ugovora«, napomenula je.


Do sastanka je došlo na poticaj obiju strana, kazala je ministrica, a neposredni su povod za razgovor bili veliki projekti prostora u vlasništvu grada Zagreba i njihova moguća namjena u kulturne i kulturno-edukativne ili multimedijalne svrhe. Jedan od takvih projekata oko kojih su se Grad i Ministarstvo složili je spajanje osnovne i srednje škole za balet i nove plesne akademije i to na prostoru preko puta Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskoga, s kojom bi taj kompleks bio spojen pothodnikom. Drugi je izgradnja filmskog muzeja i državne kinoteke, što bi trebalo biti dio novog nacionalnog plana koji će biti donesen na jesen.


Što se tiče krize oko izbora intendanata u zagrebačkoj i osječkoj nacionalnoj kazališnoj kući, ministrica kulture je kazala kako se nada da će i jedno i drugo pitanje biti razriješeno u suglasnosti.