Prvi u Hrvatskoj

Riječki studenti dobit će virtualnu knjižnicu

Ingrid Šestan Kučić

Knjiga u klasičnom obliku i dalje će se moći nabaviti, ali će studentima biti na raspolaganju određena e-izdanja koja će značajno pojeftiniti njihovo studiranje i približiti im izvore znanja, kaže prof. dr. Marina Biti



RIJEKA  Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci u suradnji s The Oxford International Centre for Publishing Studies na Sveučilištu Oxford Brookes te Medijskim sveučilištem Koprivnica-Varaždin pokreće novi interdisciplinarni doktorski studij »Izdavaštvo i mediji« čiju će prvu generaciju doktoranada činiti 25 polaznika. Navodeći da se radi o trogodišnjem studiju, njegova voditeljica prof. dr. Marina Biti ističe da se upisi na studij vrše do početka veljače, a nastava bi trebala započeti već u ožujku. Riječ je o prvom takvom studiju na području Hrvatske koji, kaže voditeljica, ima potpun društveno-humanistički okvir, ali uz čvrsto definiranu informacijsko-komunikacijsku komponentu s posebnim fokusom na elektroničkom nakladništvu. U kontekstu toga na riječkom Sveučilištu pokreće se nekoliko paralelnih inicijativa, od kojih je jedna i osnivanje Centra za elektroničko nakladništvo.


   Specijalizirana publika



Puni naziv novog doktorskog studija je »Izdavaštvo i mediji: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta«. Studij traje šest semestara, a svaki semestar košta devet tisuća kuna. Riječ je o programu koji s jedne strane razvija znanja i kompetencije potrebne za provođenje temeljnih znanstvenih istraživanja u polaznim humanističkim disciplinama koje čine platformu predložena doktorskoga studija, dok se s druge strane orijentira profiliranju interdisciplinarnoga presjeka polaznih disciplina, a time i znanstvenome osmišljavanju primjene ostvarenih znanstvenih uvida na izdavačke i medijske studije. Insistira se na provođenju temeljnih znanstvenih istraživanja, te na zahtjevnoj zadaći znanstvene razrade aspekata primjene temeljnih znanstvenih spoznaja na unapređivanje procesa i modela suvremenoga izdavaštva u jezičnom, književno-kulturnom i globalnom medijskom kontekstu. Krajnji je cilj stvoriti znanstveni kadar za unapređivanje dinamičkih područja nakladništva, novinarstva i novomedijskoga izdavaštva.       »Izdavaštvo i mediji« je prvi takav doktorski studij u Hrvatskoj, prvu generaciju doktoranada činit će 25 polaznika. Upisi na studij vrše do početka veljače, a nastava bi trebala započeti već u ožujku.


– Sveučilište je već i samo sebi tržište, jer ima studente kojima je knjiga u elektroničkom obliku daleko dostupnija nego u tiskanom obliku. Riječ je o nakladama koje inače nemaju veliku čitalačku publiku, već specijaliziranu publiku, a upravo takva publika se okuplja na sveučilištima. Zbog toga u svijetu sada prevladava trend tiskanja specijaliziranih izdanja na zahtjev »print on demand«, prema potrebi, i u manjem broju primjeraka. Knjiga u klasičnom obliku i dalje će se moći nabaviti, ali će studentima biti na raspolaganju određena e-izdanja koja će značajno pojeftiniti njihovo studiranje i približiti im izvore znanja, kaže prof. dr. Biti.


   Dodajući kako će to podrazumijevati i osnivanje virtualne knjižnice, a u kontekstu toga i suradnju koja je već u tijeku sa Sveučilišnom knjižnicom, prof. dr. Marina Biti naglašava da se takav Centar mora oslanjati na znanstveno-istraživačku djelatnost koja trajno osigurava inovacijski pristup, a sve to vodi budućem nakladništvu riječkog Sveučilišta koje će biti drugačije od postojećeg i moderno. Na Sveučilištu djeluje i Povjerenstvo za izdavačku djelatnost koje je donijelo i poseban sustav pravila za e-udžbenike, a u praksi će to za riječke studente značiti da će kao članovi Sveučilišne knjižnice imati pravo na korištenje usluga virtualne knjižnice.   

Praćenje čitanosti




– Studenti će posuđivati e-udžbenike pod određenim pravilima, kao što je vremensko ograničenje posudbe, ali bez plaćanja zakasnine, jer kada istekne vremenski rok posudbe udžbenik za korisnika više neće biti vidljiv. U tom slučaju, student će ga moći ponovno posuditi, a zahvaljujući mogućnostima softvera bit će moguće i praćenje stvarne čitanosti nekog djela. Uvođenje e-udžbenika  će riješiti i pitanje sadašnjih ograničenja vezanih uz dostupnost limitiranoga broja tiskanih primjeraka, pojašnjava prof. dr. Biti.


   Budući Centar za elektroničko nakladništvo bit će prvi takav Centar u Hrvatskoj, osmišljeno povezan sa svim podupirućim djelatnostima, no prof. dr. Biti naglašava kako vjerojatno i na ostalim sveučilištima postoje slične inicijative, ali riječko je Sveučilište prvo koje se elektroničkim nakladništvom počinje sustavno baviti – znanstveno, edukacijski, produkcijski i diseminacijski. Prema njenim najavama riječ je o dugoročnom procesu od kojeg se već unutar narednih godinu dana mogu očekivati prvi konkretni rezultati Centra, a u naredne tri godine virtualna bi knjižnica trebala u potpunosti zaživjeti. Centar će, dodaje, biti i radilište za polaznike poslijediplomskog studija Izdavaštvo i mediji, koji će istovremeno tijekom studija kao radilišta moći koristiti i druge izdavačke i medijske kuće.  

  Nadzor nad kvalitetom


– Centar će se baviti edukacijom za elektroničko nakladništvo i na nižim razinama od doktorske, ali i produkcijom koja će biti diseminirana kroz virtualnu knjižnicu. Tu se ne radi samo o ekonomskoj održivosti, već i o održivosti kvalitete, jer danas se sve može objaviti u elektroničkom obliku. No mi ćemo svakako nuditi sadržaje koji će biti recenzirani, i jezično i sadržajno propitani. Potreban je nadzor nad kvalitetom kako demokratizacija na strani elektroničke produkcije ne bi rezultirala inflacijom kvalitete, kaže prof. dr. Biti.


   U osnivanju i radu Centra, kaže, Sveučilište će imati i suport Oxford Brookesa, koji je isto tako pratio i sve faze razvoja poslijediplomskog doktorskog studija, a to, zaključuje prof. dr. Marina Biti, znači ekspertizu i nadzor najveće moguće kvalitete.