Ministarstvo zaštite okoliša je 2011. godine za zahvat u Brodarcima prvo tražilo procjenu utjecaja na okoliš, a godinu kasnije donosi novo rješenje po kojem to više nije potrebno, navodi ekolog Frančišković
Frančišković ističe kako su oba projekta – u Brodarcima i Bariloviću – sačinjena još u doba bivše države kad su pri zaštiti okoliša vrijedili sasvim drugi kriteriji.
– Idejni projekt za Barilović je kriminalno napisano štivo, u kojem se nalaze tako sulude stvari da je nejasno kako je uopće mogao proći. Primjerice, piše da će se mala hidroelektrana koja je predmet tog zahvata graditi u istočnoj Hrvatskoj – tumači karlovački ekolog, dodajući da je sličan projekt iz naftalina izvučen i za HE Lešće na Dobri, o čijim se štetnim posljedicama već zna u javnosti.
– Ministarstvo u samo godinu dana o istoj stvari donosi dva suprotna rješenja, što je nezakonito. Drugo rješenje uz to javno nisu objavili gotovo godinu dana, što je bitno zbog roka za pravne lijekove, već smo za njega saznali gotovo slučajno. Na kraju, u rješenju ne da su potpuno ignorirane sve naše primjedbe, već je napisano da ih uopće nije ni bilo, pojašnjava temelje za tužbu Denis Frančišković iz Eko Pana, koji drži da hidroelektrana u Brodarcima uopće nije bezazlena, jer prema nekim stručnim procjenama može uništiti čak 50 posto živog svijeta na tom dijelu Kupe.
Procedura je, tvrdi Frančišković, povrijeđena i kod plana drugog investitora, koji namjerava malu hidroelektranu graditi na rijeci Korani u Bariloviću. Tamo je došlo do situacije da je Korana, netom nakon pokretanja postupka prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata, izbačena iz zaštićenog područja Ekološke mreže Natura 2000. Projekt je uz to sporan i zbog neusklađenosti prostorne dokumentacije s katastarskim stanjem.
– Hidroelektrana u Bariloviću će imati branu duljine 55 metara i stvoriti akumulacijsko jezero od 6 i pol kilometara. Ona samo po nazivu »mala«, ali će joj utjecaj biti velik, a Koranu će pretvoriti u jezersku stajaćicu, navodi Frančišković. Utjecaj malih hidroeletrana se, prema njegovim riječima, u nas previše bagatelizira.
– Svaka od njih pojedinačno ne mora imati veliki učinak na okoliš. No kad se gleda kumulativni utjecaj već postojećih objekata na ionako fragmentiranim rijekama i onih koji se tek planiraju, utjecaj može biti ogroman, zaključuje Frančišković.
