GROŽNJAN Novi ministar zdravlja Siniša Varga do jeseni planira realizirati svoj cilj koji je imao kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje: sredstva namjenski prikupljena za zdravstvo, namjenski će se i trošiti, a izdvajanje HZZO-a iz državne riznice prema njegovom će planu sustav zdravstva u potpunosti sanirati do 2017. kada će dugovi biti na nuli i za zdravstvo oslobođena nova sredstva. 

Zdravstvo raspolaže s nešto više od 18 milijardi kuna dok za održiv sustav prema izračunu HZZO-a treba 20,6 milijardi kuna. Sustav bi izlaskom državnog osiguravatelja iz proračuna u predstojeće tri godine trebao sam financirati svoje postojeće gubitke, a novi ministar  vjeruje kako više neće morati kucati na vrata Ministarstva financija tražeći novac za sanacije. Kako je istaknuo u svom izlaganju na tečaju Mediji i zdravlje u Grožnjanu čija je glavna tema ove godine bila posvećena upravo izlasku HZZO-a iz državne riznice, Ministarstvo zdravlja ostaje pri istoj viziji strategije iz 2012. koja jamči povećanje kvalitete života i zdravstvo kao sastavnicu gospodarskog rasta. 

U Hrvatskoj se po glavi stanovnika za zdravstvo izdvaja 472 dok je europski prosjek 2.171 eura. Pritom su naša bruto izdvajanja veća od europskih, što je apsurd, kaže Varga dodajući da će izlaskom HZZO-a iz riznice izdvajanja za zdravstvo po stanovniku automatski porasti na 570 eura.

Zbog loše i netransparentne raspodjele novca u državnom proračunu, prema njegovim riječima, sustav zdravstva u ovom je trenutku neto gubitnik jer se iz sustava prikupi puno više novca nego što se u njega ulaže. Sve to u konačnici rezultira nedostakom novca za lijekove i uskraćivanjem zdravstvene usluge za pacijenta. 

Cilj je stvoriti financijski održiv sustav bez listi čekanja. Imamo velik potencijal, dobar kadar koji je, nažalost, cijenjen i u svijetu. Na nama je velika odgovornost za zadržavanje kadra i otvaranjem novih radnih mjesta, rekao je Varga.

Novi ministar očekuje jasno definiranje sredstava koji pripadaju zdravstvu od prihoda HZZO-a, ali i prihoda od poreza, poput trošarina na cigarete. Tako prema njegovom planu HZZO više ne bi trebao financirati one stavke koje se ne tiču izravno zdravstvenog sustava. Umjesto avansnog plaćanja zahvaljujući kojem su u protekloj godini zdravstvene ustanove dobile 650 milijuna kuna za usluge koje nisu pružile pacijentima, Varga planira ugovarati broj usluga i programe rada čime bi limiti i avansno plaćanje trebali otići  u povijest. Jedan od glavnih zadataka HZZO-a je smanjenje listi čekanja i novi ministar zdravlja uskoro očekuje rezultate. 

Većina sudionika okruglog stola podržava takvu ideju. Ipak, kod izglasavanja prijedloga u Saboru bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će glasati HDZ-ovi zastupnici budući da izdvajanje HZZO-a iz državnog proračuna podržava i HDZ-ov kandidat za mjesto ministra zdravstva Ante Ćorušić koji tvrdi da će HDZ sigurno glasati za prijedlog izlaska HZZO-a iz državne riznice. Bivša ministrica Ana Stavljenić Rukavina vjeruje da se pacijenti ne bi trebali bojati ovog prijedloga, ali pod uvjetom da ne bude opstrukcija od Ministarstva financija.Ipak, na temelju mog iskustva s tri ministra finacija rekla bih da su oni u ovom slučaju najtvrđi orah, smatra Stavljenić Rukavina.

Jedna od primjedbi na izdvajanje HZZO-a iz riznice sigurno će se pojaviti kod prestanka finaciranja troškova koji se ne tiču izravno sustava zdravstva i koje bi prema Varginom planu trebale preuzeti druge nadležne institucije. Tako i predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo izražava zabrinutost kod premještanja financiranja specijalizacija na Ministarstvo zdravlja i pita se nije li to put prema smanjenju broja liječničkih specijalizacija.