Radna skupina je utvrdila da je SOA imala pravni temelj za sigurnosnu provjeru, tadašnju Uredbu, koja je u međuvremenu ukinuta, ali i da su prekršena ljudska prava Sandre Benčić
ZAGREB » SOA je u slučaju Sandre Benčić napravila vrlo široku sigurnosnu provjeru pri čemu su, kako je nedavno u odluci ustvrdio i Ustavni sud prekršena njena ljudska prava. Ta je provjera rađena toliko temeljito da je upitno je li tvrdnja tadašnjeg ravnatelja SOA-e Tomislava Karamarka u dopisu Ines Bojić, odvjetnici Benčić, od 26. ožujka 2007. godine u kojoj stoji »napominjemo da pri obavljanju sigurnosne provjere za Sandru Benčić nisu primjenjivane mjere tajnog prikupljanja podataka, niti je SOA prema Sandri Benčić ikada primijenila bilo koju mjeru tajnog prikupljanja podataka«. U slučaj Benčić izravno su bili uključeni Karamarko, ali i Milijan Brkić.
Automatizam
U vrijeme slučaja Benčić, odnosno slučaja sigurnosnih provjera svih deset kandidata za člana Savjeta za razvoj civilnog djela, savjetodavnog tijela Vlade, tadašnje Vijeće za civilni nadzor sigurnosnih službi obavilo je nadzor. Voditelj radne skupine Vijeća u tom slučaju bio je Tin Gazivoda koji je prvi put javno progovorio o tom slučaju otprije više od sedam godina. Za njega taj slučaj pokazuje koliko daleko mogu ići službe kad djeluju po inerciji i bez potrebnog preispitivanja.
– Nakon što je saznala da ju se sigurnosno provjerava Benčić se SOA-i obratila predstavkom i Vijeće je pokrenulo postupak nadzora. SOA je u njenom slučaju posao radila automatizmom kazao nam je Gazivoda.
Objasnio je da je za potrebe sigurnosne provjere rađena analiza životnog puta Sandre Benčić, prikupljani su podatci o njenom školovanju, poslovima, povremenim angažmanima. Izvršena je i provjera članova njene obitelji i analizirani su njihovi životopisi.
– Posebno je upala u oči činjenica da su operativci zatražili provedbu mjere tajnog nadzora podataka o telekomunikacijskom prometu, kazao je Gazivoda. Ta mjera podrazumijeva izlist telefonskih poziva, a radilo se o pozivima u roku od mjesec dana. Ono što je posebno iznenadilo bila je činjenica da je izlist zatražen za fiksni broj telefona kojega je vlasnik bio mladić s kojim je Benčić tada bila u vezi.
– Operativci su nekako morali saznati za njega, kod koga Benčić živi, a prilično sam siguran da se to ne može saznati na internetu ili iz javnih baza podataka, rekao je Gazivoda. U potpisu naloga za izlist telefonskih poziva navedene su tri osobe, a među njima je i Tomislav Karamarko, navodi tadašnji član Vijeća. U razgovoru s ljudima iz Vijeća iz SOA-e o tom slučaju sudjelovalo je više ljudi, a među njima je bio i Milijan Brkić. Sve te podatke Gazivoda je rekonstruirao na temelju svojih zabilješki.
– Pitali smo ljude iz SOA-e zašto je tražen izlist telefonskih poziva i ne čini li im se da je to neproporcionalna, pa i besmislena mjera u tom slučaju. Odgovor je bio da je to rađeno po inerciji i da je možda riječ o profesionalnoj deformaciji. Složili su se s time da se ta mjera može koristiti i selektivno, svjedoči Gazivoda o slučaju otprije sedam godina.
Stekli se uvjeti
