ZAGREB – Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ocijenio je danas da je mišljenje Europske komisije o predloženim mjerama za smanjenje prekomjernog deficita objektivno i realno te da uvažava napore Vlade u dosad provedenim reformama.

Europska komisija zaključila je danas da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog deficita, pa smatra da Postupak prekomjernog deficita (EDP) treba staviti u mirovanje, no u 2015. bit će potrebne dodatne prilagodbe.

»Procjenjujemo da je ovo mišljenje objektivno i realno u ovom trenutku, da sagledava bitne probleme hrvatskog gospodarstva na putu gospodarskog oporavka i rasta, ali isto tako da uvažava u potpunosti napore Vlade u dosad provedenim reformama, kao i onim mjerama koje poduzimamo za postizanje s jedne strane fiskalne konsolidacije, a s druge strane temelja za gospodarski oporavak i rast«, izjavio je Grčić novinarima u Banskim dvorima.

Vidljivo je to, kaže Grčić, iz činjenice da je mišljenje o programu konvergencije i planu fiskalne konsolidacije pozitivno, znači da su prihvaćene mjere Vlade koje su ugrađene kroz rebalans u državni proračun, ali i one mjere dodatne kojima je planirani deficit za 2014. godinu smanjen za dodatnih 0,4 posto BDP-a.

To je dobro polazište za vođenje hrvatske fiskalne politike u ovoj i sljedećim godinama, ocijenio je Grčić te istaknuo važnost preporuka o poduzimanju »raznih strukturnih reformi koje bi trebale podignuti konkurentnost hrvatskog gospodarstva i tako ga definitivno izvući na crtu gospodarskog oporavka i uzleta«.

Posebno je pritom naglasio preporuke koje se tiču unaprjeđenje stanja u fiskalnom sektoru, prije svega fiskalne discipline i nadzora nad proračunskim rashodima te čvrstog držanja onih projekcija koje su unesene u program konvergencije. Tu su i preporuke koje se tiču jačanja tržišta rada, posebno aktivnih mjera zapošljavanja, posebice zapošljavanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, dodao je Grčić.

Istaknuo je i preporuke o daljnjoj reformi mirovinskog sustava, sustava socijalne zaštite, ali i sustava zdravstva, kao i unaprjeđenja pravosudnog sustava, i to posebno u dijelu koji se izravno odnosi na gospodarstvo, a to je unaprjeđenje sustava predstečajnih nagodbi.

»To je isto važna poruka u ovom trenutku«, ocijenio je Grčić.

Izdvojio je i određene preporuke vezane uz financijski, odnosno bankarski sektor u cilju održavanja njegove stabilnosti, »koja zapravo već godinama koliko traje ova kriza pokazuje da je hrvatski bankarski sektor ipak dosta čvrst i otporan na sve izazove krize«.

O dijelu mišljenja koji se odnosi na potrebu da Hrvatska dodatno precizira mjere za 2015. i 2016. godinu, Grčić je, pak, kazao da je čvrsti okvir i za te mjere definiran u programu konvergencije.

»Za sve ono što bude eventualno potrebno u razradi tih mjera i preciznom definiranju u svrhu pripreme određenih odluka Vlade, kao i zakonskih rješenja koja će biti potrebna za provedbu tih mjera, to ćemo naravno u idućem razdoblju i odraditi«, zaključio je Grčić. 

 Paket mjera koji je predložila Vlada je dobar, no pitanje je hoće li se te mjere provesti, kazao je danas Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, nakon što je Europska komisija zaključila da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog deficita.

Komisija je danas poručila da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog manjka na 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa smatra da Postupak prekomjernog deficita (EDP) za ovu godinu treba staviti u mirovanje.

»To je dobra vijest, no pred nama je još dug put što se tiče stabilizacije javnih financija i osiguranja stabilnosti u nešto dužem roku«, kaže Zdeslav Šantić.

Komisija preporuča Zagrebu da u potpunosti provede proračunske mjere za ovu godinu, te da pojača proračunsku strategiju i dodatno konkretizira najavljene mjere za 2015. i 2016.

Šantić ističe da će se u 2014. vrlo vjerojatno ispuniti ciljevi fiskalne konsolidacije, ali napominje da pad potrošačkih cijena, a shodno tome i pad proračunskih prihoda, ukazuje da je moguće očekivati potrebu za dodatnim uštedama u drugom dijelu godine.

»Preporuke EK su odavno poznate, primjerice, poboljšanje poslovnog okruženja, koje za sobom vuče i propitivanje opravdanosti određenih parafiskalnog nameta«, objašnjava Šantić.

Komisija traži od Zagreba i da do listopada izradi detaljan plan za upravljanje javnom imovinom i osigura da se državnim tvrtkama upravlja na transparentan i odgovoran način.

»S obzirom na visok udjel javnog sektora u gospodarstvu, jasno je da treba obratiti pozornost i na njegovu efikasnost, jer neefikasnost tog sektora negativno utječe na cijelo gospodarstvo«, kaže Šantić.

Ističe i preporuku EK o reformi tržišta rada. Komisija, naime, od Hrvatske traži da ubrza planirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce na 67 godina, da provede drugu fazu reforme tržišta rada, da razmotri porezni i socijalni sustav i predstavi akcijski plan za poboljšanje ponovnog uvođenja u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih osoba.

»Prilikom ulaska u EU, Hrvatska je, uz Grčku, imala najnižu stopu zaposlenosti i ove mjere koje EK preporučuje, a koje se odnose na reformu tržišta rada, primjerice, ponovno aktiviranje dijela radne snage koja je istupila s tržišta rada, idu u tome smjeru«, kaže Šantić.

Smatra da su Vladine mjere dobro usmjerene prema oporavku gospodarstva.

»Možemo reći da je paket mjera koji je predložila Vlada dobar i na njemu se treba temeljiti oporavak gospodarstva, no ostaje pitanje hoće li se i kolikom brzinom te mjere provesti«, napominje Šantić.

Ističe i veliku ulogu Europske komisije u ocjeni Vladinih mjera.

»Sad se potvrđuje da će ulaskom Hrvatske u EDP institucije EU-a raditi pritisak na Hrvatsku da se provode reforme i fiskalna konsolidacija bez obzira na pojedine faze izbornog ciklusa, i to je dobro«, zaključuje Šantić.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever danas da je prihvatljivim ocijenio najveći dio mjera Europske komisije za smanjenje hrvatskog prekomjernog proračunskog deficita, a koje se tiču potrebe povećane naplate poreza, poboljšanja fiskalne discipline, smanjenja birokratskih prepreka i parafiskalnih nameta te neporeznih davanja.

S druge strane, Sever je u izjavi Hini neprihvatljivim označio pritisak na mirovinski sustav gdje se traže ubrzane promjene te izjednačavanje žena i muškaraca za odlazak u mirovinu, kao i dob od 67 godina za odlazak u mirovinu.

Nisu mu prihvatljive ni preporuke oko tržišta rada, iako, istaknuo je, daju nešto dulji rok no što je dao resorni ministar rada Mirando Mrsić. »Kao ni petljanje po mjerama koje, sasvim sigurno, nemaju nikakve izravne veze za izlazak iz prekomjernog deficita, niti će nešto značajnije pomaknuti«, rekao je Sever.

Pogrešnom smatra i konstataciju da će se time Hrvatska izjednačiti s drugim europskim zemljama, s obzirom da pojedinačno, kazao je, dobar dio zemalja ima bitno povoljnije uvjete u tim segmentima koje se sada u Hrvatskoj žele mijenjati.

»Njihova je primjedba da prevelik broj ljudi prerano odlazi u mirovinu te da i tu nešto treba napraviti, iako je jasno da je to posljedica otpuštanja s posla kao viškova zaposlenika. Njihove su preporuke malo proturječne jer s jedne strane traže penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu, a s druge da treba stvoriti uvjete za zapošljavanje mladih«, istaknuo je Sever.

Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn izjavio je danas da Komisija neće pokretati korektivne mjere za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ali će pozorno pratiti provedbu preporuka koje je Hrvatskoj uputila Komisija.

»Smatramo da se program reformi uspješno nosi s glavnim izazovima, koje smo istaknuli u ožujku. Stoga nećemo pokretati postupak za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ali ćemo pozorno pratiti provedbu današnjih preporuka«, rekao je Rehn na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavio preporuke Europske komisije za svaku zemlju članicu u pogledu reformi koje trebaju provesti u sljedećih godinu i pol dana.

Vlada je ispunila matematički plan koji je Europska komisija dala, barem za ovu godinu, no Hrvatska mora početi provoditi reforme, istaknuo je danas glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić, komentirajući mišljenje Europske komisije o predloženim mjerama za smanjenje prekomjernog deficita.

Europska komisija zaključila je danas da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog deficita, pa smatra da Postupak prekomjernog deficita (EDP) treba staviti u mirovanje, no u 2015. bit će potrebne dodatne prilagodbe.

»Vlada je ispunila matematički plan koji je Europska komisija dala, barem za ovu godinu. Nešto se manje očekuje u sljedećoj godini, međutim ono što zabrinjava i na što mi upozoravamo pitanje je strukturnih reformi«, kazao je u izjavi za novinare Majetić.

Podsjetio je pritom da i predsjednik Europske komisije Jose Manule Barroso ističe kako su potrebne reforme da bi bio ostvaren gospodarski rast, da je to pitanje EU, ne samo Hrvatske.

»Mi u ovom prvom planu ispunjavamo očekivanja, mada je upitna i 2014. jer danas smo dobili informaciju da su prihodi od PDV-a manji za 1,2 milijarde kuna, što znači da će deficit biti za toliko veći. Tako da je pitanje realizacije planova i ciljeva koje nam je Europska komisija dala i za ovu godinu«, napominje Majetić.

Na upit kako komentira prijedlog da se procedura prekomjernog deficita u ovoj godini stavi u mirovanje, Majetić je rekao kako je to rezultat problema u vođenju države, a sad i poplava.

»Europa želi dati Hrvatskoj vremena da se posloži i pripremi za reforme koje mora provoditi. To je na neki način dobra i loša vijest, jer smo opet dobili malo vremena«, kazao je Majetić, dodajući kako bi više volio da smo dobili kratak rok i odmah počnemo raditi na promjenama, jer vremena više nemamo.

»Hrvatska mora početi provoditi reforme. Moramo biti spremni jer plana B nema. Pitanje je samo odluke, plana i moramo početi raditi na promjenama u čitavom društvu. To je naša poruka koju stalno ponavljamo«, kaže Majetić i ponavlja kako poslodavci ne vide da su pokrenuti postupci ili promjene koje će osiguravati da se uspostavi ravnoteža u proračunu – da trošimo koliko stvaramo te da stvaramo više kako bi mogli trošiti više.